Nekritička anonimizacija narušila ugled Suda BiH

Sutkinja Državnog suda Mira Smajlović je, govoreći na okruglom stolu “Između anonimizacije i interesa javnosti: Zaštita ličnih podataka”, kazala da je praksa uklanjanja svih presuda, nakon akta Agencije za zaštitu ličnih podataka koji se odnosio na jedan predmet, bila rezultat “nekritičkog prihvatanja”.

“Mi smo nekritički prihvatili ovaj dopis i počeli s praksom anonimizacije. Uslijedila je opravdana reakcija javnosti i napadi na Sud BiH. Pretrpjeli smo štetu i sami sebi dali autogol. Samo smo se zatvorili i nametnuli kriterije. Nanijeli smo veliku štetu sebi i urušili povjerenje javnosti u Sud BiH”, rekla je Smajlović.

Ona je dodala da praksa anonimiziranja svih presuda zanemaruje javni interes. Zbog toga, kako je kazala sutkinja Smajlović, Sud BiH je pripremio izmjene pravilnika o anonimiziranju, kojim će se naložiti objavljivanje na internet stranici svih presuda u predmetima ratnih zločina, terorizma, organizovanog kriminala, korpucije, poreske utaje i drugih predmeta za koje se posebnom procedurom utvrdi postojanje javnog interesa.

“Za ove predmete ratnih zločina i drugih težih djela se javni interes pretpostavlja, stoga neće biti obavljen neki zasebni test javnog interesa. Međutim, u drugim predmetima za takozvana ‘bagatelna djela’, obavit će se zasebni test, recimo ako je počinilac tog djela javni funkcioner”, pojasnila je sutkinja. Smajlović je istakla da je objavljivanje presude u predmetima ratnih zločina sa punim imenom i prezimenom osuđenih ključno za modeliranje budućih generacija.

“Imamo odgovornost pred javnošću i historijom da se odgovara za djela”, rekla je ona.

Predstavnica Državne agencije za zaštitu ličnih podataka Nedžmija Kukričar je pojasnila da je praksa sveobuhvatne anonimizacije u pravosuđu u BiH rezultat preširokog tumačenja prijedloga Agencije.

“Mi smo protiv automatske obrade podataka – međutim, Zakonom o zaštiti ličnih podataka se dozvoljava objava ukoliko postoji javni interes. U najtežim krivičnim djelima vidimo da moramo imati imena i prezimena. To je značajno zbog budućih pokoljenja i pomirenja. Međutim, u ovim perifernim djelima će se izvršiti testiranje javnog interesa, što se može uraditi kroz broj upita”, kazala je Kukričar.

Vera Bjelogrlić je ispred Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) rekla da je i ova institucija osnovala radnu grupu koja će razmotriti potrebu napuštanja prakse anonimizacije svih odluka u cilju stvaranja balansa između prava na pristup informacijama i prava na zaštitu ličnih podataka.

Slavo Lakić iz Federalnog tužilaštva je kazao da bi bilo značajno da se ustanove stalna i obvezujuća pravila za sudove, ali i tužilaštva, kako bi se znalo koji se dokumenti smiju objavljivati.

“U slučaju tužilaštava malo je teže, jer se ne radi o pravosnažno okončanim predmetima. Međutim, ja nemam problem da se sve objavljuje”, rekao je on.

Sastanku je prisustvovala i glavna urednica BIRN-a u BiH, Erna Mačkić koja je istakla neophodnost objavljivanja punih imena i prezimena, kao i dobijanja optužnica. Prema rječima Mačkić, anonimizacija najviše šteti istraživačkom novinarstvu, kao i drugim oblicima istraživanja osobito ako su u pitanju teška krivična djela, poput ratnog zločina, organiziranog kriminala i tako dalje.

Informacije sa ovog sastanka će koristiti Radna grupa VSTV-a, u kojoj su članovi i predstavnici nevladinih institucija. Radna grupa bi trebala da donese smjernice koje će razmatrati VSTV kada je u pitanju anonimizacija, a koji će kasnije biti poslane svim sudovima i tužilaštvima u BiH.

Okrugli sto organizovala je agencija “Analitika”.