Utorak, 24 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

u u julu 1995.

Andrić je pojasnio da je to mogla biti “osveta za hiljade Srba” koje su prije jula 1995. u okolini Srebrenice ubile bošnjačke snage iz enklave. Uz osvetu, bili su “mogući i neki propusti u komandovanju”, dozvolio je svjedok.

Svjedok je potvrdio da je 11. jula 1995. godine, na dan pada Srebrenice, u obližnjem Bratuncu prisustvovao sastanku komandanta VRS-a Ratka Mladića sa generalom Radislavom Krstićem, komandantom Drinskog korpusa, i zapovjednicima Bratunačke i Zvorničke brigade, Vidojem Blagojevićem i Vinkom Pandurevićem. 

Zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici, Krstića je Tribunal u Haagu osudio na 35 godina zatvora. Blagojeviću i Pandureviću su za učešće u zločinima nad Bošnjacima izrečene zatvorske kazne od 15 i 13 godina. 

Po Andriću, međutim, “nije bilo riječi o bilo kakvom likvidiranju i premještanju lokalnog stanovništva”.

Ni Krstića, koji je vodio ofanzivu, Andrić “nikada nije čuo da govori ni sa kim o nezakonitom ubijanju zarobljenika iz Srebrenice”.

Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske i vrhovnog komandanta VRS-a, optužnica tereti za genocid nad oko 7.000 srebreničkih Bošnjaka. On je optužen i za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Andrić je posvjedočio i da je, krajem maja 1992. naredio “premještanje civilnog muslimanskog stanovništva” iz zone odgovornosti Biračke brigade, ali “organizovano i u saradnji s opštinama”. Naređenje se, kako je izjavio, odnosilo samo na “Muslimane koji su htjeli da idu”.

Svjedok je naređenje opravdao prisustvom brojnih bošnjačkih snaga, ali i srpskih paravojski, koje su u tom području bile “prijetnja i za Srbe i za Muslimane”.

Andrić je potvrdio i da je, u isto vrijeme, naredio i da u Vlasenici bude otvoren zarobljenički logor, ali uz poštovanje svih međunarodnih humanitarnih propisa. Za ubistva Bošnjaka u logoru Sušica počinjena 1992. godine, kako je posvjedočio, komandant Birčanske brigade nije znao.

Suđenje će biti nastavljeno u ponedjeljak, 22. jula.

Najčitanije
Saznajte više
Fond PIO Crne Gore najavio prekid ugovora sa rehabilitacionim centrom „Vilina Vlas“
Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore najavio je raskid ugovora s rehabilitacionim centrom “Vilina Vlas“ u Višegradu i njegovo skidanje s programa odmora i oporavka za korisnike i korisnice prava na penziju, naveli su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) iz Crne Gore i Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) iz Bosne i Hercegovine.
Nedovoljno istraženo stradanje Roma tokom rata u BiH
Stradanje Roma u ratu u Bosni i Hercegovini nije dovoljno istraženo, dokumentovano i priznato, a aktivistima je cilj pravda, pravedna reparacija i sjećanje, poručeno je na konferenciji “Istinom do pravde: Trideset godina tišine o stradanju Roma u periodu 1992-1995”.
U aprilu glavna rasprava protiv sutkinje iz Banja Luke
Sud BiH i VSTV prebacuju odgovornost za implementaciju presude Miloradu Dodiku