Srijeda, 25 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

u u julu 1995.

Andrić je pojasnio da je to mogla biti “osveta za hiljade Srba” koje su prije jula 1995. u okolini Srebrenice ubile bošnjačke snage iz enklave. Uz osvetu, bili su “mogući i neki propusti u komandovanju”, dozvolio je svjedok.

Svjedok je potvrdio da je 11. jula 1995. godine, na dan pada Srebrenice, u obližnjem Bratuncu prisustvovao sastanku komandanta VRS-a Ratka Mladića sa generalom Radislavom Krstićem, komandantom Drinskog korpusa, i zapovjednicima Bratunačke i Zvorničke brigade, Vidojem Blagojevićem i Vinkom Pandurevićem. 

Zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici, Krstića je Tribunal u Haagu osudio na 35 godina zatvora. Blagojeviću i Pandureviću su za učešće u zločinima nad Bošnjacima izrečene zatvorske kazne od 15 i 13 godina. 

Po Andriću, međutim, “nije bilo riječi o bilo kakvom likvidiranju i premještanju lokalnog stanovništva”.

Ni Krstića, koji je vodio ofanzivu, Andrić “nikada nije čuo da govori ni sa kim o nezakonitom ubijanju zarobljenika iz Srebrenice”.

Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske i vrhovnog komandanta VRS-a, optužnica tereti za genocid nad oko 7.000 srebreničkih Bošnjaka. On je optužen i za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Andrić je posvjedočio i da je, krajem maja 1992. naredio “premještanje civilnog muslimanskog stanovništva” iz zone odgovornosti Biračke brigade, ali “organizovano i u saradnji s opštinama”. Naređenje se, kako je izjavio, odnosilo samo na “Muslimane koji su htjeli da idu”.

Svjedok je naređenje opravdao prisustvom brojnih bošnjačkih snaga, ali i srpskih paravojski, koje su u tom području bile “prijetnja i za Srbe i za Muslimane”.

Andrić je potvrdio i da je, u isto vrijeme, naredio i da u Vlasenici bude otvoren zarobljenički logor, ali uz poštovanje svih međunarodnih humanitarnih propisa. Za ubistva Bošnjaka u logoru Sušica počinjena 1992. godine, kako je posvjedočio, komandant Birčanske brigade nije znao.

Suđenje će biti nastavljeno u ponedjeljak, 22. jula.

Najčitanije
Saznajte više
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Trenutno je u radu više od 200 predmeta ratnih zločina protiv poznatih počinilaca, od čega njih 117 detektuje procesnu smetnju nedostupnosti osumnjičenih lica, što je izazov s kojim će se pravosuđe susretati u narednom periodu, rečeno je prvog dana sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija
Tri dana nakon utakmice u Širokom Brijegu na kojoj je zabilježen veliki broj poruka mržnje među navijačima, iz Kantonalnog tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona su naveli da se poduzimaju potrebne radnje, dok sagovornici Detektora ističu da ovakvih poruka ne bi bilo da su institucije radile svoj posao.
Bosna i Hercegovina i dalje bez ključnih medijskih zakona