Utorak, 26 augusta 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Za Tužilaštvo BiH je visina kazne neprihvatljiva. Tužilac Seid Marušić zatražio da Terzić bude osuđena na kaznu dužu od pet godina. 

“Kazna ne daje satisfakciju žrtvama”, rekao je Marušić.

S druge strane, branilac Tomislav Ljubić je zatražio da osuđujuća presuda bude preinačena u oslobađajuću s obzirom na alibi, ili da se suđenje ponovi.

Prema presudi iz oktobra 2012., Terzić je, kao pripadnica Hrvatskog vijeća obrane (HVO), nečovječno postupala prema srpskim civilima zatvorenim u osnovnoj školi i tvornici “Strolit” u Odžaku od maja do jula 1992. godine.

Ona je proglašena krivom jer je zarobljenike udarala palicom po vratu, ramenima i glavi, šamarala ih, na njih huškala psa, te ih mučila, zlostavljala, ponižavala i vrijeđala na različite načine.

Kao olakšavajuće okolnosti, prvostepeno vijeće je, kako je rekao tužilac, navelo da je Terzić u vrijeme počinjenja zločina bila mlada, da ranije nije osuđivana, te da njeni postupci nisu toliko teški. 

Sa ovim obrazloženjem Tužilaštvo BiH se nije složilo. Marušić je naveo da će žrtve “traume zauvijek nositi sa sobom”.

Branilac Ljubić smatra da je prvostepeno vijeće paušalno ocijenilo dokaze u vezi s alibijem optužene. Odbrana je tokom suđenja tvrdila da je Terzić u periodu za koji je tereti optužnica, bila u Kutjevu u Hrvatskoj, koje je od Odžaka udaljeno oko 70 kilometara.

“Odbrana je izvela više dokaza koji su potvrdili alibi”, rekao je branilac.

Terzić je oslobođena optužbe da je zatvorenika AB-2 u osnovnoj školi u Odžaku, zajedno s drugim pripadnicima HVO-a, tjerala na seksualni odnos sa psihički bolesnom zatvorenicom.

Nakon iznošenja žalbi, Apelaciono vijeće će odluku donijeti naknadno.

Najčitanije
Saznajte više
Moguće produženje roka Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina
Početkom septembra Nadzorni organ za praćenje provođenja Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina raspravljat će o produženju njenog roka. Udruženja žrtava i njihovih porodica nemaju nadu da će ovi predmeti biti završeni do kraja godine, ali smatraju velikim propustom što njih niko ne konsultira u vezi s produženjem roka.
Sarajevska Vijećnica: Prije 33 godine zapaljena biblioteka u miru se bori za opstanak
U sarajevskoj Vijećnici obilježena je 33. godišnjica paljenja Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, čiji su status i finansiranje već godinama ugroženi u miru.
Godina zatvora za ratni zločin u Velikoj Kladuši