Anonimizacija – šteta cjelokupnom društvu

Većina sudija i tužilaca smatra da se davanjem transparentnih i potpunih informacija izgrađuje povjerenje građana u pravosudne institucije, te osigurava generalna prevencija.Unatoč tome, Sud BiH anonimizira sve sudske dokumente, a Tužilaštvo BiH optužnice za ratne zločine ne dostavlja ni anonimizirane, odnosno novinari i javnost ih uopće ne mogu dobiti.

Mišljenje žrtava je da se moraju znati imena i prezimena osuđenih za ratne zločine, odnosno ko je ubio njihovu djecu, muževe, djedove… Borci za ljudska prava i predstavnici nevladinih organizacija smatraju da se anonimizacijom dovodi u pitanje tranzicijska pravda, ne samo u BiH nego i regionu.Sud BiH je u februaru ove godine donio izmjene i dopune Pravilnika o ostvarivanju pristupa informacijama i o saradnji sa zajednicom, u sklopu kojeg je i odluka o anonimizaciji.

Prema toj odluci, umjesto imena i prezimena osuđenih za ratne zločine i njihovih branilaca stavljaju se inicijali, a isto se pravilo primjenjuje i tamo gdje se spominju mjesta počinjenja djela, kao i nazivi privatnih preduzeća, institucija i slično.Ove izmjene i dopune Pravilnika Sud BiH je donio primjenjujući mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH.

Prema tvrdnjama iz ove institucije, mišljenje je poslano uz objašnjenje da ukoliko ne bude primijenjeno, uslijedit će sankcije.Dok Sud BiH počinje primjenu odluke o anonimizaciji, Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH prosljeđuje isto mišljenje svim pravosudnim institucijama na daljnje korištenje. Ovisno o pravosudnim institucijama, tako se i primjenjuje anonimizacija u kantonalnim i okružnim sudovima i tužilaštvima.Međunarodni presedan

Refik Hodžić, direktor komunikacija Međunarodnog centra za tranzicijsku pravdu (ICTJ), smatra da je anonimizacija kako je provodi pravosuđe u BiH dosad nezabilježen, te da predstavlja presedan u međunarodnom pravnom sistemu.“Nema sličnog primjera nigdje da se, u predmetima od ovakve važnosti u društvu, sudski dosje očisti od informacija na ovakav način”, kaže Hodžić.Prema njegovim riječima, nekoliko predmeta je iz Haškog tribunala prebačeno u Sud BiH na daljnje procesuiranje i to ne treba zaboraviti jer će i ti predmeti, ako već nisu, biti očišćeni od potpunih informacija.“Od donošenja odluke o anonimizaciji, na zvaničnoj stranici Suda BiH objavljeno je pet drugostepenih presuda i četiri prvostepene u kojima se ne znaju imena osuđenih osoba, niti će se znati”, kaže Anisa Sućeska-Vekić, direktorica BIRN-a BiH.

Novinarka Dženana Karup-Druško naglašava da su novinari glas javnosti, a pravosudne institucije trebaju imati odgovornost prema javnosti.“Postoji ta javna poruka, ne samo sa suđenja nego iz optužnica, presuda i svih sudskih dokumenata. Onog trenutka kada se država odluči da su sudije zaštićene i da niko nema pravo da dokumentira, kritizira i prati njihov rad, onda neka uvedu cenzuru”, kaže Dženana Karup-Druško.Danka Prodanović, sekretarka Okružnog tužilaštva u Bijeljini, objašnjava da se od punih imena i prezimena sada sve svelo na inicijale.

“Smanjuju se podaci o osobi protiv koje je podignuta optužnica. To nije dobro, kako pojedinačno za pravosudne institucije tako ni za cijelu državu”, kaže Prodanović.Tužiteljica Sabina Sarajlija smatra da se osiguravanjem informacija gradi povjerenje građana u pravosudne institucije, te izgrađuje zdravo društvo.“Transparentnost je važna i sa aspekta generalne prevencije jer javnost ima uvid u rad pravosuđa i treba da vidi kakve su to društveno neprihvatljive norme ponašanja i kako će neko proći ukoliko se oda takvim asocijalnim modelima ponašanja”, kaže Sarajlija.Upitni razlozi anonimizacije

Anonimizacija – smatra Sevima Sali-Terzić, viša pravna savjetnica u Ustavnom sudu BiH – kontradiktorna je činjenici da su suđenja otvorena za javnost.“Uzimajući u obzir da medijima, niti bilo kome drugom, nije uskraćena mogućnost da prate suđenje koje je otvoreno za javnost, opravdano se postavlja pitanje razloga anonimizacije audio ili video materijala ili bilo kojeg drugog informativnog sa