Mirko Todorović u bijegu
This post is also available in: English
Mirko Todorović, koji je osuđen na 13 godina zatvora zbog učešća u zločinima protiv čovječnosti počinjenim u Bratuncu, nije se odazvao pozivu na odsluženje kazne, te je Sud BiH izdao nalog za raspisivanje potjernice.
Todorović je, zajedno s Milošem Radićem, proglašen krivim za učešće u zarobljavanju grupe od 14 civila Bošnjaka 20. maja 1992. godine u selu Borkovac, te njihovom odvođenju na strijeljanje. Šestero zarobljenih je preživjelo strijeljanje.
Prvostepenom presudom optuženi su bili osuđeni na po 17 godina zatvora, dok je Apelaciono vijeće kaznu umanjilo – Todoroviću za četiri, a Radiću za pet godina.
Todorović i Radić, koji su boravili u pritvoru od maja 2007., pušteni su na slobodu 30. januara 2009. godine, bez određivanja ikakvih mjera zabrane.
Sud BiH je bio prinuđen da im “po sili zakona” ukine pritvor jer Apelaciono vijeće nije uspjelo donijeti odluku po žalbama na presudu u roku od devet mjeseci, koliko su, po tadašnjim odredbama Zakona o krivičnom postupku, optuženi mogli boraviti u pritvoru nakon izricanja prvostepene presude.
Todorović je pušten iz pritvora unatoč činjenici da je i prije izricanja drugostepene presude, na vlastiti zahtjev, još u septembru 2008. godine upućen na služenje kazne u Kazneno-popravni zavod Foča.
Iako je zajedno s donošenjem drugostepene presude, 17. februara, Sud BiH izdao naredbu da se izvrši kazna zatvora, tek dva mjeseca poslije, 2. aprila, Sud je obaviješten da Todoroviću ovaj poziv nije uručen.
“Nakon toga, Sud BiH traži da se daljnjim provjerama putem policijske stanice Bratunac locira osuđeno lice. U međuvremenu je Osnovni sud Srebrenica dostavio pismenu obavijest u kojoj se navodi da lice nije pronađeno na kućnoj adresi”, navode u Sudu BiH.
U Državnom sudu nisu željeli komentarisati da li postoje indicije o tome gdje bi se Todorović mogao nalaziti, kao ni to da li će za njim biti raspisana međunarodna potjernica.
U Todorovićevim ličnim podacima, navedenim u sudskim spisima, stoji da ima samo bosanskohercegovačko državljanstvo.
Kako su izjavili za Justice Report, o Todorovićevom bjekstvu ništa ne znaju ni advokat Žiko Krunić, koji ga je zastupao tokom postupka, kao ni žrtve zločina za koji je osuđen.
“Preko medija sam saznao za to. Ma, to su političke igre s vrha. Mislim da je uzaludno bilo ono što sam dolazio nekoliko puta i svjedočio. I ne samo ja nego i drugi što su išli i sekirali se”, kazao je Naser Sulejmanović, koji je jedna od osoba što su preživjele strijeljanje 1992. godine.
Sulejmanović je bio i svjedok na ovom suđenju te je rekao da je identifikovao Todorovića kao jednog od počinilaca zločina.
“Tog 20. maja začula se pucnjava i vika: ‘Bacite oružje, predajte se, opkoljeni ste, balije!’ Vidio sam tri-četiri čovjeka naoružana, poznao sam Mirka Todorovića, njega sam prvog vidio. (…) Onda su nas pored potoka postrojili i tada je nepoznati vojnik rekao: ‘Pomolite se Bogu’, i čuo se prvi rafal. Pao sam u potok”, ispričao je Sulejmanović u oktobru 2007. godine svjedočeći na Sudu BiH u korist Tužilaštva.
Sulejmanović nije optimističan kada je riječ o skorom Todorovićevom hapšenju i misli da bi mogao biti uhvaćen “možda za 10-15 godina”.
Osim Todorovića i Radića, drugostepenu presudu pred Sudom BiH na slobodi trenutno čeka 21 optuženi za ratne zločine, od kojih je njih 11 osuđeno na zatvorske kazne, dok su ostali nepravosnažno oslobođeni optužbi.