Ponedjeljak, 2 februara 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Na suđenju četvorici bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), zaštićeni svjedok Tužilaštva BiH pod pseudonimom AF rekao je kako su ga tokom tromjesečnog zatočeništva u logoru Vojno najviše tukli Dragan Šunjić i Damir Brekalo, te kako su mu stražari silom tetovirali ruku.

Uz Šunjića i Brekala, Državno tužilaštvo istom optužnicom tereti Marka Radića i Mirka Vračevića – da su tokom 1993. godine kao pripadnici Bjelopoljske brigade HVO-a učestvovali u ubistvima, premlaćivanjima i silovanjima Bošnjaka koji su bili zatočeni u logoru Vojno, kao i njihovom odvođenju na prinudne radove.

“Mario Mihalj, Dragan Šunjić i Damir Brekalo postrojili su nas u dva reda u garaži logora Vojno i počeli udarati. Od prvog udarca sam pao. Mihalj je izvadio iglu i tuš i drugom zatvoreniku naredio da mi na ramenu istetovira križ. Boljelo me je, a oni su se smijali”, kazao je svjedok AF, dodavši da su taj križ kasnije precrtali u ljiljan i onda ga tukli “jer na ruci nosi znak ljiljana, protiv kojeg se oni bore”.

Istetovirani ljiljan svjedok je pokazao i prisutnima u sudnici. U toku rata, simbol ljiljana je kao svoj zaštitni znak koristila Armija BiH, te je bio i na zastavi države BiH.

Mario Mihalj, koji se također spominje u optužnici, preminuo je prije nego što su uhapšena ova četvorica bivših pripadnika HVO-a.

Za vrijeme boravka u logoru, kako je rekao zaštićeni svjedok, tri puta je vidio i Marka Radića – prvi put kako stoji sa strane Mihalju i naređuje zatvorenicima “da nose granate na prvu liniju”, zatim kada je nosio “dva snajpera iz zgrade zapovjedništva”, te kada je obilazio prve linije gdje su zatvorenici kopali rovove.

Prije dolaska u Vojno, ovaj svjedok je, nakon hapšenja 3. jula 1993. pa do decembra iste godine, bio u logoru Gabela, potom je bio u logoru Heliodrom, odakle je polovinom januara 1994. prebačen u Vojno, da bi bio 18. aprila 1994. vraćen u Heliodrom te nakon pet dana oslobođen.

Drugi svjedok Tužilaštva BiH, Zulfo Humačkić, uhapšen je 1. jula 1993. godine u selu Pješivac kod Stoca, da bi odmah bio odveden u logor Dretelj kod Čapljine, odakle je nakon dvadeset dana prebačen na Heliodrom, a nakon nekog vremena u Vojno.

“Od svih mjesta gdje sam bio, najgore mi je bilo u Vojnom. Za prva četiri dana toliko sam bio pretučen da nisam mogao hodati. Prva tri dana tukli su me Mario Mihalj i Dragan Šunjić, da bi im se treći dan pridružila još trojica nabildanih momaka”, prisjetio se Humačkić.

Za njegovog boravka u logoru Vojno, kako je kazao Humačkić, čuo je od drugih zatvorenika da je ubijeno šest zatvorenika, ali nijedno ubistvo nije vidio.

Nakon deset dana provedenih u Vojnom, Humačkić je vraćen na Heliodrom, odakle je 19. oktobra 1993. godine, poslije ranjavanja, prebačen u bolnicu u Mostaru, da bi uskoro bio i oslobođen.

Nastavak suđenja zakazan je za 12. decembar 2007. godine.

Najčitanije
Saznajte više
Pritužba protiv Kajganića dostavljena Uredu disciplinskog tužioca
Nakon informacije da je glavni državni tužilac Milanko Kajganić zabranio slanje Sudu Bosne i Hercegovine na potvrđivanje optužnice za zločine u Sanskom Mostu i na Manjači, protiv njega je dostavljena pritužba Uredu disciplinskog tužioca, a iz udruženja žrtava najavljuju proteste.
Nakon Tužilaštva i Odbrana uložila žalbu na presudu za zločine u Čajniču
Odbrana Ramiza Durakovića uložilla je žalbu na prvostepenu presudu kojom je nekadašnji komandant 43. drinske brigade Armije BiH osuđen na tri i po godine zatvora za zločine počinjene 1993. na području Čajniča, potvrđeno je za Detektor.
Nakon dorade potvrđena optužnica za zločine u Doboju