Bivši predsjednik Republike Srpske (RS) Radovan Karadžić zatražio je od Sudskog vijeća Haškog tribunala da mu dozvoli ponovno otvaranje dokaznog postupka.
Na suđenju za zločine počinjene u Višegradu, Odbrana je navela da zaštićena svjedokinja S-3 u izjavi datoj po izlasku iz logora Uzamnica nije spominjala optuženog Gorana Popovića kao osobu koja ju je tjerala na seksualne odnose s drugim muškarcima.
Na suđenju Ostoji Stanišiću i Marku Miloševiću za genocid u Srebrenici, Tužilaštvo BiH je pročitalo iskaz iz istrage svjedoka Živorada Jovanovića u kojem se navodi da je on u julu 1995. godine vidio srebreničke muškarce u školi u Petkovcima.
Pripadnici državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsili su jednu osobu zbog sumnje da je 1994. godine počinila ratni zločin na području Velike Kladuše.
Svjedočeći u Odbranu Ratka Mladića, bivši komandant Igmanske brigade Vojske Republike Srpske (VRS) Velimir Dunjić izjavio je da ta brigada na sarajevskom ratištu 1992. i 1993. godine nije činila zločine.
Svjedok Državnog tužilaštva je na suđenju za zločine počinjene u Kalinoviku ispričao da ga je optuženi Marinko Bjelica u osnovnoj školi u tom gradu u ljeto 1992. godine jedne prilike udario, nakon čega mu je potekla krv.
Haško tužilaštvo je zatražilo da ponovno otvori svoj dokazni postupak na suđenju Ratku Mladiću kako bi sudijama prezentiralo forenzičke dokaze iz masove grobnice Tomašica kraj Prijedora.
Iznoseći završnu riječ, Odbrana Predraga Milisavljevića zatražila je od Državnog suda da optuženog oslobodi krivice za progon i druge zločine počinjene nad civilima bošnjačke nacionalnosti u Višegradu.
Na suđenju bivšim pripadnicima Hrvatskih obrambenih snaga (HOS), svjedok Odbrane izjavio je da optuženi Srećko Herceg nije imao komandnu funkciju u vojnom zatvoru Dretelj kod Čapljine.
Na suđenju za zločine počinjene u Sarajevu, Odbrana optuženog Iulian-Nicolaea Vintile je dokazni postupak otvorila materijalnim dokazima o naoružavanju Srba u Sarajevu 1992. godine.