Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zatražilo je da Cvijan Tomanić bude kažnjen, ocijenivši da je bez sumnje dokazalo da je počinio zločin protiv čovječnosti na području Zvornika.
Na suđenju za zločin protiv čovječnosti na području Rogatice, svjedoci Tužilaštva Bosne i Hercegovine su kazali kako su ranjeni u selu Kozadre, a da ih je na liječenje u bolnicu u Sokocu poslao optuženi Mile Ujić.
Na suđenju za zločine počinjene u Doboju i Tesliću, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kako su izvlačena tijela iz zapaljenog dobojskog naselja Grapska, u kome su živjeli Bošnjaci.
Na suđenju za genocid u Srebrenici, svjedokinja Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričala je kako joj je nakon odlaska iz Potočara, na Tišći odvojen maloljetni brat koji je kasnije uspio pobjeći.
Na suđenju za genocid u Srebrenici pročitan je iskaz preminulog svjedoka Tužilaštva Bosne i Hercegovine u kome se navodi kako je na fudbalskom stadionu u Kasabi vidio oko 500-600 ljudi u civilnoj odjeći koje su čuvali vojnici.
Na statusnoj konferenciji na suđenju Božidaru Perišiću i Vinku Zoranoviću, optuženim za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Rogatice, dogovoreno je da će Tužilaštvo Bosne i Hercegovine svoju završnu riječ iznijeti 3. februara 2021. godine.
Na suđenju za zločin protiv čovječnosti počinjen 1992. na Palama, svjedok Državnog tužilaštva je ispričao kako ga je optuženi Malko Koroman ispitivao o oružju.
Na suđenju Ramizu Drekoviću za zločine počinjene u Kalinoviku, vojni vještak Tužilaštva Bosne i Hercegovine zaključio je da naredba za artiljerijsko dejstvo nije bila zakonita i da je granatiranjem počinjen ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
Na suđenju za zločine počinjene u Bratuncu, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kako je Milan Trišić zlostavljao zatočene u školi “Vuk Karadžić”.
U nastavku suđenja Miladinu Trifunoviću, optuženom za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Ilijaša i Vogošće, svjedok Optužbe je ispričao da je u septembru 1992. godine iz logora “Planjina kuća”, zajedno s još 50 zatvorenika, odveden u živi štit na brdo Žuč, gdje je veliki broj zarobljenika ranjen i ubijen.