Predmet: Karadžić Radovan Archives

Predsjednik Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS) odbio je prigovor Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske, na upućivanje izdržavanja kazne u zatvoru u Velikoj Britaniji, potvrdio je ovo za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) advokat Peter Robinson.

Advokati bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, podnijeli su prigovor na odluku Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS) da on bude upućen na izdržavanje kazne u zatvoru u Velikoj Britaniji, navodeći kao razlog mogućnost da ga "muslimanski ekstremisti" ubiju iz osvete za ratne zločine.

Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS) odlučio je da će Radovan Karadžić, nekadašnji predsjednik Republike Srpske (RS) osuđen za genocid u Srebrenici i druge zločine u Bosni i Hercegovini, služiti doživotnu kaznu zatvora u Velikoj Britaniji.

Tabla sa imenom Radovana Karadžića koja se nalazila na ulazu jedne od zgrada studentskog doma u Studentskom centru Pale uklonjena je danas nakon što je na taj čin sugerisala njegova kćerka Sonja Karadžić-Jovičević, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Sonja Karadžić-Jovičević je u obraćanju medijima rekla kako se nada da će se uklanjanjem table na studentskom domu na Palama sa imenom njenog oca Radovana Karadžića, osuđenog na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici i druge zločine, “staviti tačka na zloupotrebe njegovog imena”.

Haške presude sadrže imena brojnih neprocesuiranih pripadnika srpske vojske i policije za koje se vezuju ubistva, napadi na sela, brutalna premlaćivanja i seksualna zlostavljanja zatočenika u logorima na području Prijedora 1992. godine. Protiv nekih od osumnjičenih za zločine u logorima je u Haagu pripremljena i optužnica. Od optužbi su tužioci odustali s namjerom da se predmeti procesuiraju u BiH, ali ove optužnice nikada nisu podignute pred domaćim pravosuđem, pokazuje istraživanje Balkanske istraživačke mreže (BIRN).

Predsjednik Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS) Carmel Agius odbio je zahtjev Odbrane bivšeg predsjednika Republike Srpske (RS) Radovana Karadžića, koji je osuđen na doživotni zatvor za genocid i druge zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, u vezi sa poništenjem ranijih odluka zbog percepcije pristrasnosti sudija.

Uprkos svjedočenjima preživjelih, dokumentima, nalazima vještaka i presudama Haškog tribunala u kojima stoji da su pripadnici vojnih policija Zvorničke i Bratunačke brigade, kao i 65. zaštitnog puka Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), učestvovali u odvajanju muškaraca od žena i djece, hvatanju, čuvanju i sprovođenju zarobljenika na mjesta egzekucija, osobe koje su komandovale ovim jedinicama nikada nisu optužene za učešće u genocidu u Srebrenici.

Pred Sudom Bosne i Hercegovine u protekloj godini pokrenut je jedan novi postupak za genocid u Srebrenici, a nije izrečena nijedna presuda optuženima za zločine počinjene u julu 1995. godine na ovom području.

Jedanestogodišnji Marko Žižić poginuo je 1. juna 1993. godine, tokom granatiranja improviziranog fudbalskog igrališta na parkiralištu u sarajevskom naselju Dobrinja. Prema haškoj dokumentaciji uz Žižića je tada, prvog dana Kurbanskog bajrama, u granatiranju poginulo još najmanje 11 i ranjena je 101 osoba.

Predmet: Karadžić Radovan

Karadžićev advokat o odbijanju prigovora na služenje kazne u Britaniji: Nije razmatrana suština

Karadžić se žalio na odluku da kaznu služi u Velikoj Britaniji

Radovan Karadžić će služiti doživotnu zatvorsku kaznu u Velikoj Britaniji

Tabla sa imenom Radovana Karadžića skinuta sa Studentskog doma na Palama

Sonja Karadžić-Jovičević: Tabla s Radovanovim imenom treba biti uklonjena

Čuvari prijedorskih logora neprocesuirani uprkos haškim optužnicama

Sudija Agius odbio Karadžićev zahtjev za preispitivanje odluke o pristrasnosti sudija

Komandanti vojne policije izbjegli odgovornost za srebrenički genocid

Od prošlog 11. jula: Godina bez presuda za genocid u Srebrenici

Godišnjica masakra na dobrinjskom igralištu bez utvrđenih direktnih počinilaca

Medijske slobode kao temelj demokratije pod prijetnjom u BiH

BIRN BiH I Objašnjava: Kako Rusija inspiriše antirodne pokrete u BiH

Predloženo izricanje zavodske mjere maloljetniku osumnjičenom za napad na Policijsku stanicu Bosanska Krupa

Utvrđivanje odgovornosti ili odbijanje tužbe protiv tužiteljice Vesne Ilić

Intervju: Inna Pedan – Obaveza pričanja o ratu u Ukrajini kroz umjetnost

Kako osuđenici za ratni zločin u Foči izbjegavaju zatvor

BIRN BiH slavi 20. rođendan: Ulazimo u treću deceniju - spremni!

Lažne dojave bombi i uvrede na internetu imaju stvarne posljedice na porodice

Nestali (ne) znači zaboravljeni: Kako se traže nestali u ratu u Ukrajini

Mlaćo i Cikotić: Spisak ekstremnog dijela HVO-a za likvidaciju

Pratite nas