Paravac i ostali: Zapisnici sa ekshumacija na području Doboja
U nastavku suđenja Borislavu Paravcu i ostalima, svjedoci-eksperti su potvrdili da su bili prisutni tokom ekshumacija na tri lokacije na području Doboja.
U nastavku suđenja Borislavu Paravcu i ostalima, svjedoci-eksperti su potvrdili da su bili prisutni tokom ekshumacija na tri lokacije na području Doboja.
Saslušanjem prvog svjedoka Optužbe, u banjalučkom Okružnom sudu je nastavljen sudski postupak protiv bivšeg direktora Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske Branislava Zeljkovića i ostalih optuženih za brojne zloupotrebe prilikom nabavki medicinske opreme za vrijeme trajanja pandemije.
Svjedoci Tužilaštva Bosne i Hercegovine govorili su o grupi zarobljenika na području Višegrada i odnosima u Vojnoj policiji, negirajući određeni dio navoda iz istrage koji se odnose na optuženog Ćamila Ramića i postupanje prema zarobljenicima.
U nastavku suđenja za zločine počinjene na području Teslića 1992. godine, svjedoci Odbrane Dušana Kuzmanovića su ispričali kako je paravojna formacija “Miće” bila glavna i da su ih se svi u gradu plašili.
Na početku suđenja bivšem rezervnom policajcu, Miloradu Koturu, za učešće u ubistvu 51 žrtve nesrpske nacionalnosti 1992. godine, koje se vodi pred sudom u Beogradu, opruženi je objasnio kako su zarobljenici odvedeni iz logora Omarska, a zatim streljani.
Troje Tuzlaka nezadovoljni su radom gradskih inspekcija i pravosuđa dok godinama čekaju odgovore i rješenja za nelegalno izgrađene objakte na svojim imanjima.
Na suđenju za zločine u Kotor-Varoši, svjedokinja Tužilaštva Bosne i Hercegovine govorila je o napadu na selo Večiće, ubistvima muškaraca, odvođenju žena i djece, te o napuštanju ovog područja 1992. godine.
Općinski sud u Sarajevu izrekao je presudu kojom je Asima Sarajlića, Sabahudina Delalića i Muhameda Šehovića oslobodio optužbi za davanje dara i drugih oblika koristi.
Okružni sud u Banjaluci izrekao je presudu kojom su Mirko Božić i Bosiljko Marković osuđeni na po sedam, a Ostoja Marković na devet godina zatvora za zločin protiv civilnog stanovništva počinjen u Kotor-Varoši u ljeto 1992. godine.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik političar je s najviše izjava koje mogu poticati na širenje mržnje zabilježenih u bazi podataka BIRN-a Bosne i Hercegovine tokom 2022. godine, ali se protiv njega vodi samo jedna istraga i nije podignuta niti jedna optužnica, pokazuje jednogodišnje istraživanje. Za više od 120 mapiranih incidenata i izjava, policije i tužilaštva nisu pokretali istrage po službenoj dužnosti, a podignuta je svega jedna optužnica.