Na suđenju za genocid u Srebrenici, svjedokinja Državnog tužilaštva je kazala da je sina i muža posljednji put vidjela 11. jula 1995. godine, kada su krenuli kroz šumu, a ponovno ih je vidjela poslije rata, kada su pronađeni tokom ekshumacije u Šekovićima.

Na suđenju Borislavu Gligoreviću za silovanja na području Zvornika, vještakinja je zaključila kako žrtve trpe trajne duševne bolove sa umanjenjem opće životne aktivnosti.

Negiranje genocida i sudskih činjenica, uz govore o otcjepljenju Republike Srpske, poruke su koje su s fotografijama ratnih zločinaca poslane večeras iz Banje Luke sa skupa “Srpska te zove”, koji je, prema riječima organizatora, odgovor na najavljeno usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija (UN).

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je danas na posebnoj sjednici izvještaj Nezavisne međunarodne komisije o stradanju svih naroda na području srebreničke opštine od 1992. do 1995. godine, dok se u jednom od zaključaka navodi da se ne može prihvatiti termin “genocid”.

Državno tužilaštvo je u završnoj riječi navelo da samo osuđujuća presuda i dugotrajna kazna zatvora Bošku Unčaninu, Marinku Miljeviću i Draganu Despotu može biti pravda za 78 bijelih nišana na mezarju u Velagićima kod Ključa.

U nastavku suđenja za zločine počinjene na području Ilijaša, Državno tužilaštvo uložilo je set materijalnih dokaza, dok su strane u postupku obaviještene da je odbačen zahtjev za izuzeće postupajućeg tužioca.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv advokatice Vasvije Vidović zbog sprečavanja dokazivanja, koja je tereti da je u zgradi Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) sakrila mobilni telefon osumnjičenog Ranka Debevca, suspendovanog predsjednika Državnog suda.

Čitanjem optužnice, saslušanjem svjedoka Optužbe i ulaganjem materijalnih dokaza, u dobojskom Okružnom sudu počelo je suđenje bivšem pripadniku Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Anti Paviću za zločine nad civilima u Bosanskom Brodu 1992. godine.

Na suđenju za zločine počinjene na području Lukavca 1992. godine, Odbrana Ahmeta Bajrića je u završnoj riječi zbog nedostatka dokaza zatražila oslobađajuću presudu.

U Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama izgrađeno je više od 3.500 spomenika posvećenih ratnim stradanjima devedesetih godina, a Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) povodom Međunarodnog dana spomenika napominje da u BiH i regionu velik broj njih ima kontroverzan sadržaj.