Prije tačno dvije godine, Rusija je započela svoju invaziju na Ukrajinu i do sada je u tom sukobu stradalo više desetina hiljada ljudi. Ruske vlasti su sukob faktički započele dezinformacijom, kada je invaziju na suverenu državu predsjednik Rusije Vladimir Putin nazvao “specijalnom vojnom operacijom” čiji je cilj “denacifikacija i demilitarizacija Ukrajine”.

Na suđenju za zločine na području Visokog, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine izjavio je da ga je, tokom zatočenja u kasarni, Hajrudin Halilović zvani Mrčo tukao u prisustvu Zijada Kadrića.

Svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kako je 3. maja 1992. u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu zaustavljena kolona Jugoslovenske narodne armije (JNA) na koju je otvorena vatra i da je tom prilikom ranjen.

Sud Bosne i Hercegovine je, zbog opasnosti od bjekstva, odredio pritvor Muhamedu Hasiću, osumnjičenom za organizovanje terorističke grupe u vezi s boravkom na stranim ratištima Sirije i Iraka.

Suđenje Živojinu Majstoroviću, Radenku Dubočaninu i Radosavu Saviću, koji se terete za zločin protiv čovječnosti počinjen 1992. na području Vlasenice, trebalo bi početi 8. aprila, dogovoreno je na statusnoj konferenciji.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine predložilo je određivanje mjera zabrane devetorici optuženih za zločin protiv čovječnosti počinjen u proljeće 1992. na području Zvornika, kao i produženje mjera za dvoje optuženih, čemu su se Odbrane usprotivile.

Nakon što je Ured disciplinskog tužioca (UDT) podnio disciplinsku tužbu protiv Lejle Numanović, sutkinje Općinskog suda u Gradačcu koja se tereti za prekršaj “nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti”, u toku je zakazivanje pripremnog ročišta.

Na suđenju za zločine na području Teslića, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je da je, kao pripadnik jedinice “Miće”, zatražio odobrenje da uđe u zatvor u Pribiniću.

Dževad Mlaćo i Selmo Cikotić negirali su krivicu za zločine nad ratnim zarobljenicima počinjene 1993. godine u Bugojnu.

Isključivi fokus ukrajinskih vlasti na kažnjavanju zločina ruskih snaga, koji je doveo do više od hiljadu suđenja u odsustvu ali i protiv vlastitih građana koji su navodno sarađivali s Rusijom, sada prijeti da ugrozi drugi važan proces – strateški pristup otklanjanju posljedica rata. Kijevske vlasti još od aneksije Krima 2014. godine rade na
strategiji tranzicijske pravde ali, zbog nedostatka političke volje, ovaj okvir sistemskog pristupa pravdi, baš kao ni u BiH, nikada nije usvojen.