Porodice nestalih traže informacije o ratnim zločinima
Na javnoj debati koja je održana u Mostaru, porodice nestalih su istaknule kako im je važno da imaju informacije o procesuiranju ratnih zločina u BiH.
Na javnoj debati koja je održana u Mostaru, porodice nestalih su istaknule kako im je važno da imaju informacije o procesuiranju ratnih zločina u BiH.
U nastavku suđenja za zločin u logoru „Silos“ tužiteljica je pročitala iskaz svjedoka koji je u međuvremenu umro a koji je tokom istrage govorio o lošim uslovima boravka i premlaćivanju.
U nastavku suđenja za zločin počinjen u Bratuncu, Odbrana je uložila materijalne dokaze o tome koju osnovnu školu je pohađao optuženi Najdan Mlađenović.
Svjedočeći u odbranu Radovana Karadžića, bivši komandant Biračke brigade Vojske Republike Srpske (VRS) Svetozar Andrić izjavio je da je osveta “jedino moguće objašnjenje” za ubistva Bošnjaka iz Srebrenice počinjena nakon što su srpske snage zauzele enklav
Odbrana Ratka Mladića sugerisala je da sudski patolog Christopher Lawrence, pri autopsijama tijela iz masovnih grobnica povezanih sa Srebrenicom, nije bio neutralan, zbog pretpostavke da su žrtve bile strijeljani civili.
Iako je imao mogućnost da to učini, Evropski sud za ljudska prava nije naložio Bosni i Hercegovini obavezu ponavljanja postupka u predmetima “Damjanović” i “Maktouf”, nego je smatrao dovoljnim deklaratorno utvrđivanje povrede njihovih prava i dosudu troškova postupka. Shodno tome, BiH nema obavezu ponoviti ova dva postupka kako bi provela presudu Evropskog suda.
Advokati Abduladhima Maktoufa i Gorana Damjanovića izjavili su da namjeravaju podnijeti zahtjeve za reviziju postupka nakon što je Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu utvrdio da je u ovim slučajevima zakon pogrešno primijenjen.
U nastavku suđenja Zoranu Mariniću i Zoranu Miliću, optuženima za zločine na području Busovače počinjene 1993. godine, Državno tužilaštvo uložilo je oko 30 materijalnih dokaza.
Visoki sudski i tužilački savjet (VSVS) zaključio je da sudovi i tužilaštva nisu obavezni anonimizovati svoje akte, već da trebaju voditi računa o balansu između javnog i privatnog interesa.
Odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu ni u kom smislu ne znači reviziju presuda za ratne zločine Suda BiH.