Ćufurović: Žalbe na presudu za ratovanje u Siriji

Tužilaštvo je žalbu na presudu iz decembra prošle godine uložilo zbog odluke o sankciji i povrede Zakona o krivičnom postupku (ZKP) s prijedlogom da se preinači presuda i Ćufuroviću izrekne kazna zatvora u dužem trajanju.

Tužilac Ćazim Hasanspahić je kazao da smatra kako je Prvostepeno vijeće parcijalno pristupilo ocjeni “otežavajućih i ostalih okolnosti”. Pojasnio je kako je za Tužilaštvo jedina olakšavajuća okolnost Ćufurovićevo priznanje krivice.

“Priznanje krivice treba uzeti kao olakšavajuću okolnost, ali smatramo da do iskrenog kajanja nije došlo. Ono [priznanje] je bilo kako bi se izdejstvovala što blaža sankcija”, rekao je Hasanspahić, dodavši da se rana životna dob Ćufurovića u vrijeme odlaska u Siriju i pridruživanja ISIL-u ne može uzeti kao olakšavajuća okolnost.

Također je naveo da se radi o “prvom bosanskohercegovačkom državljaninu koji je do kraja bio na ratištu u Siriji i aktivno djelovao u snagama ISIL-a”, te da bi izricanje strožije kazne zatvora bilo i iz “razloga generalne prevencije”.

Prema prvostepenoj presudi, Ćufurović je počinio krivično djelo “organiziranje terorističke grupe”. Prema presudi, on je 21. aprila 2014. godine napustio BiH i otputovao u Republiku Tursku, odakle je ilegalno prešao granicu između Turske i Sirije.

“Tamo je otišao u namjeri da se bori na strani tzv. ‘Islamske države’ organizirane na teritoriju Sirije i Iraka i terorističkih grupa Islamske države Iraka i Levanta (ISIL), koje su djelovale na području Sirije i Iraka”, stoji u prvostepenoj presudi.

Prema presudi, ove grupe je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) okarakterisalo kao terorističke “jer su imale za cilj destabilizaciju i nasilnu izmjenu političkog i ustavnog poretka u Siriji”.

“Njihovi pripadnici su svakodnevnim oružanim akcijama, i to napadima na stanovništvo, ubijanjima, protupravnim zatvaranjima, uzimanjem talaca i drugim radnjama, namjeravali prisiliti legitimne vlasti Sirije na izmjenu ustavnog poretka i političkog režima”, naveo je Sud.

Kako je tvrdilo Tužilaštvo BiH u optužnici iz jula 2019., Ćufurović je pod imenom Abu Kasim Albosni učestvovao u terorističkim aktivnostima, pružao pomoć i borio se na strani snaga ISIL-a u Siriji, u jedinici “Bejt Komandos”, koja je kasnije promijenila ime u “El Aksa”.

Ćufurović je u aprilu 2019. godine deportovan iz Sirije.

Odbrana Ćufurovića je zatražila da se preinači prvostepena presuda, te da se izrekne kazna zatvora u kraćem trajanju, dok je sam Ćufurović predložio da mu se u izrečenu kaznu uračuna i vrijeme provedeno u vojnom zatvoru u Siriji.

“Mislim da Ibro Ćufurović nije osoba koja je radikalna”, kazao je advokat Senad Dupovac te naveo da olakšavajuće okolnosti, između ostalog, predstavljaju njegovo držanje pred Sudom i kajanje.

On je naveo i da je Ćufurović nakon izricanja presude odmah tražio izdržavanje kazne, ne čekajući drugostepenu presudu, što govori o njegovom iskrenom kajanju.

Dupovac je obrazložio da su još 19. jula 2019. uputili Tužilaštvu prijedlog za sklapanje sporazuma na koji nikada nisu dobili odgovor.

Pojasnio je da osobe koje su ranije osuđene za ova djela nisu počinile neka nova krivična djela, te da optuženi zaslužuje šansu zbog svoje porodice.

Obraćajući se Apelacionom vijeću, Ćufurović je, između ostalog, ukazao na kontradiktornosti iskaza zaštićenog svjedoka “A”.

“Ja sam na Sudu dokazao da taj svjedok daje potpuno lažne informacije”, rekao je Ćufurović, dodavši i da “ima jake svjedoke” koji govore da se htio vratiti iz Sirije još 2016. godine. On je također uložio i nekoliko materijalnih dokaza.

Odluka o žalbama bit će donesena naknadno.