Subota, 2 augusta 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

U podnesku na 238 stranica, Karadžić je naveo 48 „suštinskih i proceduralnih grešaka Sudskog vijeća“, koje su, po njemu, dovele do toga da u martu ove godine bude proglašen krivim.

Karadžić smtra, kako se navodi u podnesku, da je „pogrešan proces doveo do nefer ishoda“.

„Ukoliko se ne isprave, suđenja s greškom i nefer presude, poput moje, samo će ubrzati bjekstvo država poput Južne Afrike i Rusije od međunarodnog pravnog sistema jer je sistem politiziran i zasnovan na dvojnim standardima. To bi moglo uništiti mogućnost za međunarodnu pravdu“, rekao je Karadžić u pisanoj žalbi.

Haški tribunal osudio je u martu na 40 godina zatvora Karadžića, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti počinjene nad Muslimanima i Hrvatima tokom rata u 20 opština, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Oslobođen je krivice za genocid počinjen 1992. godine.

U dijelu žalbe koji se odnosi na genocid u Srebrenici, Karadžić je naveo da „nikada ozbiljnija osuda nije stajala na labavijim nogama“. Prema riječima Karadžića, zaključak Sudskog vijeća da je učestvovao u ubistvima zarobljenika u Srebrenici na osnovu nejasnog presretnunog razgovora je „neisguran, neosnovan i netačan“.

Karadžić je uložio žalbu i na dio presude kojim je proglašen krivim za terorisanje građana Sarajeva. U pisanoj žalbi je naveo da Prvostepeno vijeće nije cijenilo njegove naredbe da se vodi računa o civilima, kao i da je ignorisan izvještaj Ujedinjanih Nacija (UN-a) o granatiranju pijace Markale.

U dijelu presude kojim je proglašen krivim za zločine na području 20 općina u BiH, Karadžić se žalio da su njegove izjave o „političkoj autonomiji“ pogrešno protumačene kako bi se izvukao zaključak o etničkom čišćenju, te dodao da je teorija udruženog zločinačkog poduhvata pogrešno primjenjena.

Uz navode o dokazima, Karadžić se žalio i na sam postupak, navodeći 26 osnova zbog kojih su, kako tvrdi, narušena njegova prava. Među njima su kršenje obaveza Haških tužilaca da mu dostave sve dokaze, kao i odluka Vijeća da mu ne dozvoli da sam sebi postavlja pitanja ukoliko bi svjedočio u svoju korist.

Karadžić je naveo i da su njegova prava narušena obzirom da Vijeće nije naložilo Ratku Mladiću da odgovara na pitanja kada je pozvan kao svjedok. Mladiću se sudi za iste zločine kao Karadžić, a trenutno je u toku iznošenje završnih riječi Haškog tužilaštva.

Haško tužilaštvo je također uložilo žalbu na Karadžićevu presudu, zatraživši da bude proglašen krivim za genocid počinjen 1992. godine.

Karadžić i Haški tužioci će do kraja februara uložiti odgovore na žalbe suprotne strane. Usmeno izlaganje žalbi bi se treblo držati u proljeće 2017. godine, a konačna presuda se očekuje godinu dana kasnije.

Najčitanije
Saznajte više
Vučić poručio da Srbija ne prihvata presudu Dodiku
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je nakon sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost da su usvojeni zaključci nakon presude Miloradu Dodiku. Među njima se navodi da će Srbija stajati uz Republiku Srpsku i da ne prihvata presudu. 
Porodice ubijenih u operaciji „Oluja“ 30 godina žive u nadi za pravdu i pronalazak nestalih
U susret obilježavanju 30. godišnjice i komemoracije za stradale i protjerane u vojnoj operaciji „Oluja“, preživjeli i porodice žrtava navode da se još nadaju da će oni koji znaju otkriti gdje su posmrtni ostaci njihovih najmilijih, dok aktivisti navode da će se naredne sedmice okupiti u Zagrebu, kako bi skrenuli pažnju na potrebu suočavanja društva sa počinjenim ratnim zločinima.
U Prijedoru ekshumirani posmrtni ostaci jedne osobe
Christian Schmidt za Detektor: Presude se moraju poštovati