Četvrtak, 30 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Vještak informacijsko-komunikacijske struke Vahidin Đaltur objasnio je da se radi o specifičnom telefonu marke Xiaomi i da svjetski proizvođači softvera nemaju alat za probijanje njegove šifre.

“Nažalost, trenutno za navedeni uređaj ne postoji alat, rješenje koje može probiti lozinku”, rekao je Đaltur pred Posebnim odjelom za korupciju, organizovani i međukantonalni kriminal Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.

Osim toga, kako je dodao, telefon je zaključan dvanaestoznamenkastom šifrom, zbog čega bi probijanje šifre moglo potrajati dvije do tri godine i kad bi postojao alat.

Đaltur je rekao da s obzirom da nije mogao obaviti prvi korak otključavanja nije mogao biti ni izuzet sadržaja s telefona kako je zatraženo naredbom.

Na pitanja branioca Damira Beglerovića, vještak je potvrdio da još neki modeli telefona marke Xiaomi imaju specifični čip čija se lozinka ne može probiti alatima. Kazao je da i telefoni drugih proizvođača imaju mogućnost da se broj karaktera šifre poveća sa uobičajenih šest na 12, pa i više.

Beglerović je prigovorio na zakonitost nalaza vještaka, navodeći da u naredbi za vještačenje kao zadatak nije bilo navedeno razbijanje šifre. Đaltur je rekao da je to bio prvi logičan korak.

Knežević je optužena da je u periodu između 16. i 20. maja prošle godine, putem platforme TikTok, iz krivičnog predmeta Tužilaštva Kantona Sarajevo poslala fotografiju/screenshot popratnog akta Informacije Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Sretenu Manojloviću, kao i drugu stranicu tog dokumenta koji sadrži komunikaciju između određenih osoba sa oznakom tajnosti “povjerljivo”.

Suđenje se nastavlja 13. maja.

Najčitanije
Saznajte više
Kako je vandalizam u Međugorju postao političko pitanje
Iako je istraga pokazala da vandalizam u Međugorju nije bio međunacionalno motivisan, prve reakcije pojedinih političara predstavile su ga kao napad na Hrvate i katolike u Bosni i Hercegovini, što doprinosi političkim tenzijama i produbljivanju podjela.
Lokalne zajednice pozvale na jačanje povjerenja i društvene kohezije
Partnerske zajednice okupljene u projektu “Jačanje povjerenja i kohezije u zajednicama u Bosni i Hercegovini – Možemo bolje“ poručile su da se trajni mir, povjerenje i društvena kohezija mogu graditi jedino zajedničkim djelovanjem institucija, civilnog društva i građana.
BHRT dobio pomoć od šest miliona KM, problemi i dalje ostaju