Nedjelja, 22 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Ne negirajući da je prisilnog premještanja, pritvaranja i drugih zlodjela bilo, Keserović – koji je tada bio oficir Prvog krajiškog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) – tvrdio je da su to bili akti pojedinaca, a ne politika vlasti i VRS-a.

Karadžića, tadašnjeg predsjednika Republike Srpske (RS), optužnica tereti za progon muslimanskog i hrvatskog stanovništva iz 20 opština širom BiH. Taj progon je, po optužnici, u sedam opština poprimio razmjere genocida.

Tužilac Julian Nicholls predočio je niz dokumenata zvaničnika srpskog Kriznog štaba u Sanskom Mostu u kojima se govorilo o “protjerivanju sa porodicama svakog ko pruža otpor srpskim vlastima”, “protjerivanju sa ovih teritorija zauvijek” i “uzimanju civila za razmjenu”.

Keserović je odgovorio da su se ti zapisi odnosili na “protjerivanje ekstremista” i “nelojalnih” Muslimana koji “posjeduju oružje”.

“Činjenica je da politika vlasti i vojske nije bila protjerivanje civilnog stanovništva nego , naprotiv, njegova zaštita”, kazao je svjedok.

On je naveo da su muslimanski civili razmijenjivani za srpske, koji su željeli da napuste teritorije pod muslimanskom kontrolom.

Pozivajući se na dokumente o “2.000 zarobljenih civila”, zastupnik Optužbe je tvrdio da je Prvi krajiški korpus VRS-a muslimanske političare i “nedobrodošle osobe” iz krajiških opština slao u zarobljenički logor na Manjači.
 
“Tačno je da su se ponekad i civili nalazili u zarobljeničkim centrima”, prihvatio je svjedok.

Nakon što mu je tužilac Nicholls predočio dokument da su 24 zarobljenika iz Sanskog Mosta na Manjaču stigla mrtva, Keserović je kazao da su se oni u kamionima ugušili zbog nedostatka kiseonika i velikih vrućina.

Potvrdio je, takođe, da su u logoru bili teški uslovi, nedovoljno hrane i vode i da su zarobljenici tučeni, “ali to nije bilo pravilo i nije bilo dopušteno”.

Na tužiočevu tvrdnju da je VRS u septembru 1992. Muslimane u Ključu podvrgavala pritisku da odu – između ostalog i paljenjem njihovih kuća – vojni ekspert Odbrane uzvratio je da to nije tačno.

Prihvatajući da su nedjela nesumnjivo počinjena, Keserović je to protumačio kao reakciju na brojne napade muslimanskih i hrvatskih snaga na vojsku i policiju.

Sugerišući da je tokom operacije u Srebrenici VRS u selu Cerska strijeljala oko 150 muslimanskih zarobljenika 17. jula 1995. godine, tužilac Nicholls je pitao Keserovića da li bi komandant operacije bio odgovoran za taj zločin.

“Da, komandant bi bio odgovoran, kao i počinioci”, odgovorio je svjedok.

Suđenje Karadžiću biće nastavljeno u ponedjeljak, 29. jula.

Najčitanije
Saznajte više
Naredne sedmice premijera filma “Fahrudin” na Federalnoj televiziji


Kratki animirano-dokumentarni film o dječaku Fahrudinu Muminoviću, koji je preživio strijeljanje i ostao bez oca tokom masovne egzekucije u Orahovcu u julu 1995. te nastavio živjeti s traumom genocida, imat će televizijsku premijeru na Federalnoj televiziji 25. novembra.
Više od 80 incidenata motivisanih mržnjom zabilježeno prošle godine u BiH
U Bosni i Hercegovini od 66 registrovanih slučajeva zločina iz mržnje tokom 2025. procesuirano je samo pet, od čega su četiri završila osuđujućom presudom, navodi se u godišnjem izvještaju OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).
Neustavna zabrana isticanja simbola Armije BiH u Republici Srpskoj
Dva spomenika, jedno sjećanje
Podignuta optužnica protiv Nermina Nikšića i još šest osoba
Nepromijenjen neoporezivi dio minimalca radnike košta cijelu platu