Karajić: Presuda 9. aprila

godine, izreći prvostepenu presudu Sulji Karajiću, nekadašnjem pripadniku Petog korpusa Armije BiH koji se tereti za zločine na području Bihaća.

“Ambijent i karakter sukoba s Narodnom odbranom Autonomne pokrajine Zapadne Bosne (NOAPZB) doveli su do specifičnog oružanog sukoba. Odbrana Armije BiH (ABiH) je bila pocijepana i dovedena u pitanje, a porodice su bile rascijepane, jer je teško bilo prihvatiti da brat puca na brata i otac na sina. U takvoj situaciji nije se snašao optuženi”, u završnoj riječi Odbrane kazao je Karajićev branilac Alaga Bajramović.

Trećeg dana iznošenja završne riječi, Odbrana se posebno osvrnula na tačke optužnice u kojima se Karajić tereti da je “poticao i naređivao“ premlaćivanja zarobljenih pripadnika NOAPZB-a u Todorovskoj Slapnici i Latića Glavici (općina Velika Kladuša) u decembru 1994. godine.

“U odnosu na te tačke optužnice, želimo naglasiti da Tužilaštvo nije dokazalo niti postojanje voda Vojne policije u tom periodu, niti koja su to podređena lica koja su vršila premlaćivanje”, dodao je Bajramović.

Državno tužilaštvo tereti Sulju Karajića zvanog Hodža, nekadašnjeg komandira Drugog voda Vojne policije 505. viteške motorizovane brigade Petog korpusa ABiH, za zločine počinjene nad ratnim zarobljenicima i civilima tokom sukoba između ABiH i NOAPZB-a u 1994. i 1995. godini.

APZB i Narodnu odbranu je 1993. osnovao Fikret Abdić, bivši član Predsjedništva BiH, a postojala je do 1995. godine. Zbog zločina počinjenih na tom području, Abdić je u Hrvatskoj osuđen na 15 godina zatvora.

Odbrana je naglasila da je Karajić “teško narušenog zdravstvenog stanja” i da nije ranije osuđivan, te da bi to Sud trebao ocijeniti kao olakšavajuće okolnosti.

“Želimo naglasiti i korektno držanje tokom postupka, kao i to da je optuženi priznao određene činjenice, čime je pomogao utvrđenju istine, pokazao jasno da se kaje za svoja djela i prihvatio odgovornost”, smatra branilac Bajramović.

Tokom svjedočenja u svoju korist početkom prošle godine, Karajić je priznao krivicu za djela opisana u tri tačke optužnice, ali je negirao krivicu za ostale zločine za koje se tereti.

Odbrana je također zatražila da Karajić, koji se u pritvoru nalazi od oktobra 2007. godine, nakon izricanja presude bude pušten na slobodu uz mjere zabrane, s obzirom da “razlozi koje Tužilaštvo navodi za produženje pritvora apsolutno ne stoje”.

Suđenje Karajiću je počelo u martu 2008., a Državno tužilaštvo je završnu riječ iznijelo u januaru ove godine, kada su zatražili da se optuženi osudi na kaznu dugotrajnog zatvora.