Petak, 19 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

U pismu upućenom Kaji Kallas, visokoj predstavnici Evropske komisije, a koje potpisuje 28 parlamentaraca iz deset zemalja članica EU i pet političkih grupa, napominje se kako predsjednik Republike Srpske u posljednjih nekoliko sedmica poduzima korake ka otcjepljenju tog entiteta od BiH.

“Nije tajna da je Dodik jedan od posljednjih saveznika Vladimira Putina u Evropi, čije su akcije usklađene s politikom Kremlja. Samo tokom 2024. godine Dodik se s Putinom sreo tri puta, a 7. marta 2025. ruske vlasti su saopštenjem izrazile solidarnost s Dodikom”, kaže se u poruci Kaji Kallas.

Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) je usvojila zakone među kojima je i zakon kojim se zabranjuje rad SIPA-e i Tužilaštva BiH u ovom entitetu, a Ustavni sud BiH ih je potom stavio van snage. Nakon toga NSRS usvaja i Nacrt ustava RS-a, te druge zakone, a kojima, između ostalog, predviđa i uvođenje Vojske Republike Srpske, mogućnost referenduma ili udruživanja s drugim državama.

Tužilaštvo BiH je 6. marta u saopštenju za javnost navelo da od decembra 2024. godine provode istražne radnje zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo “napad na ustavni poredak”, a SIPA je kasnije potvrdila medijima da je zatražena asistencija za privođenje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića i entitetskog premijera Radovana Viškovića.

Državno tužilaštvo je Sudskoj policiji izdalo nalog za njihovo dovođenje zbog neodazivanja na poziv za saslušanje u predmetu u kom se sumnjiče za rušenje ustavnog poretka, za šta je zaprijećena kazna zatvora do pet godina. U petak im je Sud BiH odredio pritvor, a potom je za njima raspisana potjernica.

Inicijatori pisma su europarlamentarci Tineke Strik, Thijs Reuten i Irena Joveva.

“Kroz ovo pismo šaljemo jasnu poruku vodstvu EU: Dodik je opasan kriminalac kojeg treba sankcionisati. Evropska unija se treba probuditi i shvatiti da je politika udovoljavanja propala. Pregovori s Dodikom dali bi mu nepotreban legitimitet. (…) Ovo nije samo u interesu BiH, nego i mjera zaštite sigurnosti EU zbog bliskosti Dodika i Putina”, rekla je Strik objašnjavajući suštinu pisma.

Savezništvo i podrška se ispoljavaju i kroz medijsku propagandu. Najutjecajniji proruski Telegram kanali danima objavljuju niz zapaljivih tekstova o naredbi za privođenje predsjednika Republike Srpske. U kratkim objavama ističe se izuzetno nasilna retorika kanala koji su pod utjecajem režima u Kremlju.

Secesionistička agenda Milorada Dodika, njegova spremnost da udovolji svakom zahtjevu Kremlja te namjera Moskve da iskoristi svaku priliku za destabilizaciju Evropske unije, faktori su koji zabrinjavaju potpisnike pisma.

“Pozivamo Vas da inicirate sankcije protiv Dodika i njegovih saveznika u Republici Srpskoj. (…) Jasno je da su diplomatski pokušaji da se Dodik odvrati od njegovih trenutnih akcija propali. Vrijeme je da se upotrijebe drugi alati. Ako se jedna ili više članica EU usprotivi sankcijama protiv Dodika, predlažemo formiranje koalicije država koje imaju visok potencijal da naruše finansijski kapacitet Dodika i njegovih saveznika”, navodi se u pismu i dodaje da je izuzetno važno javno podsjećanje da uloga EUFOR-a nije ograničena na održavanje sigurnosti.

“EUFOR bi trebao da osigura da bh. sudske i policijske institucije mogu obavljati svoje dužnosti na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine”, zaključuje se u pismu.

Iako je u RS-u donijet zakon o zabrani rada SIPA-e, u ovom entitetu je danas provedena akcija u kojoj je potvrđeno i njihovo učešće.

 

Najčitanije
Saznajte više
Sudija Osnovnog suda u Srebrenici u penziji iako ga VSTV nije razriješio
Slaviši Nikoliću, sudiji Osnovnog suda u Srebrenici, radni odnos je prekinuo predsjednik ovog suda prije rješenja o prestanku mandata koji treba donijeti Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV), uočeno je na sjednici ove pravosudne institucije.
Zgrada Suda Bosne i Hercegovine. Foto: Detektor
Oslobođeni za zločin u Vlasenici traži više od 300.000 maraka odštete
Milenko Gojgolović je u tužbenom zahtjevu protiv Bosne i Hercegovine zatražio da mu se isplati materijalna i nematerijalna šteta, uz zakonske zatezene kamate, u iznosu većem od 300.000 maraka nakon što je pravomoćno oslobođen optužbe za zločin u logoru “Sušica” u Vlasenici tokom ljeta 1992. godine.
Počelo suđenje za prijetnje sutkinji Seni Uzunović
Preminuo Slavko Aleksić, osuđen za izazivanje mržnje u Višegradu