Analiza

Pisma iz Rusije: Podrška Dodiku pred izbore ili briga za očuvanje ustavnog poretka BiH?

Pisma iz Rusije: Podrška Dodiku pred izbore ili briga za očuvanje ustavnog poretka BiH?

3. Oktobra 2024.15:56
3. Oktobra 2024.15:56
Nekoliko dana pred izbore, Milorad Dodik je na društvenim mrežama objavio pisma zvaničnika Ruske Federacije u kojima mu pružaju podršku “zbog otpora neokolonijalnoj politici Zapada”. Sagovornici Detektora pisma vide kao podršku predizbornoj kampanji Dodikove stranke, dok ih njegovi savjetnici vide kao nastavak dobre saradnje ovog entiteta s Rusijom.

U pismu Lavrova se navodi da “sa zabrinutošću prate kako zapadni akteri istrajno ruše dejtonske principe unutrašnjeg uređenja BiH”.

Ova pisma nekoliko dana pred izbore odrazit će se na biračima, smatra vanjskopolitički analitičar i novinar Politike iz Beograda Boško Jakšić.

“To je uzvratna zahvalnost Moskve za sve ono što Dodik radi i daje ustupke Kremlju”, kaže Jakšić.

“Da li je on njih zamolio sada – moguće da ih je zamolio da mu učine uslugu, da ga podrže. To će imati nesumnjiv odjek u Republici Srpskoj i odrazit će se na biračkom tijelu. Tako da je to partnerska usluga za uslugu. Najkraća definicija onoga što se događa”, dodaje.

Lavrov je napisao da smatra kako se na udaru nalazi Republika Srpska, Dodik i njegovi saradnici “jer brane zakonite i međunarodnim pravom garantovane interese srpskog naroda i daju otpor neokolonijalnoj politici Zapada”.

“Naglašavamo da smo odlučni i ubuduće da sprovodimo principijelnu i odgovornu liniju radi odbrane Dejtona, jačanja mira na Balkanu, razvoja jednakopravne i uzajamno korisne saradnje sa Republikom Srpskom”, navodi se u pismu Lavrova koje je objavio Dodik na mreži X.

Medvedev u svom pismu podrške navodi kako se Dodik nalazi na “prvoj liniji nove etape narodnooslobodilačke borbe” i da se hrabro odupire spoljnom pritisku.

Milorad Dodik i Vladimir Putin, razgovor tokom sastanka na Međunarodnom ekonomskom forumu u Rusiji. Foto: EPA

“Nepokolebljivost kojom se srpski narod suprotstavlja agresivnoj zapadnoj politici, braneći svoje nacionalne interese, izaziva ogromno poštovanje (…) Ubijeđen sam da će ruski i srpski narodi zajedničkim naporima obezbijediti trijumf tradicionalnih vrijednosti, jednakosti i prava, kao i stvaralačke saradnje”, napisao je Medvedev.

Lučiano Kaluža, savjetnik Milorada Dodika, smatra da ova pisma uopšte nisu povezana sa izbornom kampanjom, već da je riječ o njegovanju dobrih odnosa između Republike Srpske i Ruske Federacije, te da “nije prvi put da su dostavljena slična pisma i da se razmijenila ta vrsta podrške”.

Smatra da entitet i država trebaju njegovati dobre odnose sa svim zemljama koje imaju geopolitičke uticaje.

“Ruska Federacija i ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov igraju izuzetno značajnu ulogu na svjetskoj sceni. Nama je važno da imamo tu podršku. Nema to nikakve veze sa održavanjem izbora, već prosto produbljavanjem samih odnosa između Ruske Federacije i Republike Srpske”, kaže ovaj bivši diplomata i stručnjak za međunarodne odnose.

Detektor je ranije pisao kako je proteklog ljeta u Banjoj Luci otvorena kancelarija Ambasade Rusije, uz zahvalu Putinu i Pravoslavnoj crkvi. Tom prilikom je putem videolinka emitovana poruka ruskog ministra vanjskih poslova Lavrova, koji je izrazio zahvalnost rukovodstvu RS-a.

“Naše veze sa Republikom Srpskom danas doživljavaju neviđeni uspon. Kontakti na najvišem i visokom nivou postali su redovni. Održava se intenzivni i povjerljiv politički dijalog, uključujući i na parlamentarnom nivou. U Republici Srpskoj postoje veliki ruski privredni subjekti, te se realizuju i značajni institucionalni projekti”, naveo je Lavrov tada.

RTRS je ranije pisao kako je Dodik u martu ove godine uputio pismo podrške Vladimiru Putinu, samostalnom kandidatu na predsjedničkim izborima u Ruskoj Federaciji, poželjevši mu još jednu pobjedu, “koja bi nesumnjivo značila dalji napredak i razvoj prijateljske Rusije, kao i unapređenje odnosa i jačanje saradnje sa Republikom Srpskom”.

Branislav Borenović, predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP), koja se smatra najvećom opozicionom strankom u Republici Srpskoj, kaže kako pred svake izbore dolaze slična pisma.

Lavrov i Dodik na sastanku u Sarajevu. Foto: EPA

“S tim što je razlika što su bile prije i direktne posjete i susreti, a sada su pisma”, kratko kaže Borenović.

Zagorka Grahovac, zastupnica stranke “Za pravdu i red – liste Nebojše Vukanovića” u Narodnoj skupštini Republike Srpske, smatra kako se radi o uobičajenoj praksi Dodika, koji pred svake izbore i krizne situacije traži sličnu vrstu podrške.

“Dodik pokušava da srpski narod ubijedi da je on Republika Srpska i da sankcije pod kojima se nalazi da su sankcije srpskom narodu. Čovjek koji je raselio trećinu svog stanovništva pokušava na emocije da ostane na vlasti”, kaže Grahovac.

Aleksandar Trifunović, urednik portala Buka iz Banje Luke, podsjeća kako Dodik pred svake izbore dobije direktnu podršku Rusije. On misli da je više nego jasno da postoji neka vrsta saradnje, odnosno dogovora. Kada je počela invazija Rusije na Ukrajinu, podsjeća Trifunović, Ruska ambasada je objavila saopštenje u kojem podsjeća Milorada Dodika na dogovore koje je Vladimir Putin, predsjednik Rusije, imao s njim.

“Nikada nam nisu rekli koji su to dogovori. Mislim da je to neka vrsta potrebe Rusije da pokaže da ima potpunu kontrolu nad Miloradom Dodikom i da mu se s vremena na vrijeme uradi neka vrsta usluge kao što je ova. Poznato je da je u narativu srpskog društva odnos prema Rusiji odnos nevjerovatne ljubavi, po nekim procjenama, oko 80 posto ljudi u RS-u, tako da ta podrška uvijek može i utiče na rezultate izbora”, smatra Trifunović i dodaje kako Dodik pred izbore “uvijek izvuče najjače oružje”.

Ognjen Tadić, pravni savjetnik Dodika, smatra kako je važno da članice Vijeća sigurnosti UN-a daju afirmativne i pozitivne ocjene o poštivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, “kroz podršku političkim akterima koji djeluju u tom pravcu”.

Tadić navodi kako građani entiteta ovaj sporazum shvataju kao “model života, osiguranja mira i političke stabilnosti na ovim prostorima”.

“U tom smislu, sigurno je da će javnost u Republici Srpskoj pozitivno reagovati na ovo pismo. Meni je žao što u Federaciji neće biti takve reakcije, jer bi za BiH bilo najbolje kada bismo od svih članica Savjeta bezbjednosti – što uključuje i Rusku Federaciju, Narodnu Republiku Kinu, SAD, Francusku, Ujedinjeno Kraljevstvo – sve vrijeme imali podstrek da čuvamo Dejtonski mirovni sporazum, a ne nastojanje nekih od njihovih ambasada da se pojavljuju kao politički akteri u životu BiH i na taj način remete mogućnost da mi uravnotežimo naše političke odnose”, mišljenja je Tadić.

Dodik, Lavrov, Vučić i patrijarh Irinej u Srbiji 2018. godine. Foto: EPA

Jakšić pojašnjava kako je Dodikova igra da pravi saveznika u Moskvi u Putinu, da bi Putin njega mogao da podrži. Podsjeća kako se Dodik češće od bilo kojeg lidera Zapadnog Balkana sreće s Putinom, “što je indikativno i to je mjera prijateljstva koja postoji”.

“To što je sada Dodik pozvan na samit BRICS-a u Kazanju jeste isto tako jedan ruski gest dobre volje prema Dodiku, da bi se podigla statura Dodikova u odnosu na izbore i na čitavu poziciju unutar Republike Srpske i okvirima Bosne i Hercegovine”, kaže Jakšić.

Istog dana kada je objavio pisma iz Rusije, Dodik je za RTRS potvrdio da je pozvan na samit BRICS-a, političkog bloka zemalja koje nastoje napraviti protutežu zapadnim savezima poput NATO-a.

Kaluža i Tadić žele vidjeti kako se BiH približava BRICS-u, gdje Rusija i Kina imaju najviše uticaja.

“BRICS nije Rusija. Moramo s nekim trgovati, moramo razgovarati, moramo graditi odnose. Normalno je da ćemo se okrenuti prema zemljama s kojima možemo biti ravnopravni, ne Rusija i Kina, nego neke manje zemlje koje su okupljaju. Prosto, negdje moramo biti faktor, inače nas nema”, mišljenja je Tadić.

Jakšić pojašnjava kako je u nekim drugim geopolitičkim okolnostima svako savezništvo koje može da doprinese ostvarivanju interesa pojedine države, ili entiteta u ovom slučaju, dobrodošlo. Međutim, navodi kako pridruživanje BRICS-u u ovim vremenima nije ekonomski, već politički potez.

“Ali BRICS je posljednjih godina davno prestao da bude jedna ekonomska formacija globalnog juga. BRICS je veoma politiziran pod liderstvom Kine i Rusije, koje BRICS prave ne samo kao ekonomsku i finansijsku ili investicionu alternativu Zapadu i EU nego političku alternativu. Jer se tamo jasno kaže da je glavni cilj njihova borba za ukidanje hegemonije Sjedinjenih Američkih Država u liderstvu svijeta i to liderstvo žele da preuzmu Rusija i Kina”, objašnjava Jakšić.

Trifunović podsjeća kako građani Republike Srpske nemaju velike koristi od saradnje s Rusijom, jer je ova zemlja u ratu i nema veliki budžet. Podsjeća kako su najveće donacije i investicije u ovome entitetu iz EU zemalja.

“Rusija, i da hoće, ne može da plasira neku vrstu pomoći. Mislim da je čak i neki kredit bio sporan, pošto nijedna banka nije mogla da primi novac, jer Rusija nije dio međunarodnog finansijskog sistema zbog sankcija. Mislim da RS kao mali entitet ne predstavlja prevelik zalogaj da nas bilo ko finansira, a da na kraju od toga dobija neke benefite. Korist je isključivo koju Dodik dobija politički”, kaže Trifunović.

Jasmin Begić