Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 15. aprila je po hitnom postupku usvojio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska”. Predstavnički dom je početkom aprila 2026. također podržao Prijedlog izmjena.
Sa 61 glasom za, tri protiv i jednim suzdržanim, završen je proces mijenjanja zakona koji za cilj ima da doprinese diversifikaciji i energetskoj stabilnosti BiH, jer predviđa izgradnju i drugog gasovoda, pored postojećeg preko kojeg BiH uvozi gas iz Rusije.
Novi gasovod predviđa uvoz tog energenta preko Hrvatske. Zakon je u prvobitnoj verziji usvojen 2025. godine, a tada je predviđao da će investitor biti “BH Gas”.
Iz Ministarstva energije i rudarstva FBiH 15. aprila je rečeno da od početka 2028. godine BiH neće imati gas s obzirom na odluku Evropske unije da zaustavi protok ruskog gasa kroz svoju teritoriju kao način pritiska na Rusiju zbog invazije na Ukrajinu.
Gas koji BiH trenutno troši jednim dijelom prolazi kroz Turski tok, a koji prolazi i kroz Bugarsku, zemlju članicu EU.
Iz Ministarstva je rečeno i da je upravo kratak rok za gradnju Južne interkonekcije, koja se veže na gasni terminal Krk u Hrvatskoj, osnovni razlog izmjene zakona. Također, rečeno je da se kroz ugovor “AAFS-a” i Vlade FBiH treba detaljno osigurati zaštita interesa FBiH.
Tokom rasprave o izmjenama zakona, poslanici su se većinom osvrtali upravo na važnost interesa Federacije i države BiH u cijelosti, s obzirom na to da je investitor američka privatna kompanija.
“Ovo je instrukcija i promašeni politički trenutak u našoj političkoj karijeri”, rekao je poslanik Emir Dautović iz Evropskog narodnog saveza. Dodao je da će ipak podržati novu legislativu.
Postavio je i pitanje o hipotetičkoj mogućnosti da se investitor odjednom povuče iz posla te naglasio važnost osiguranja.
“Koliko bi efikasno i brzo, u tom slučaju, Parlament donio novi zakon?”, pitao je Dautović.
Poslanik iz Naše stranke Vibor Handžić kazao je da je “najizvjesnija realizacija Južne interkonekcije upravo u obliku koji predviđa predložena izmjena zakona”.
“Ovdje je prioritet osigurati energetsku stabilnost FBiH”, rekao je Hamzić.
Kritiku prema Prijedlogu zakona iznio je poslanik Stranke za BiH Enes Peštek, koji je kazao da se njime vrši presedan nauštrb državnih korporacija koje su predviđene Dejtonskim mirovnim sporazumom.
“Ko nam garantuje da će gasovod biti izgrađen na vrijeme ili će to biti dio ugovora? Da li će taj ugovor biti javan ili tajan?”, pitao je Peštek.
Stranka za BiH je glasala protiv usvajanja izmjene zakona.
U dodatnom obrazlaganju izmjene zakona, iz Ministarstva je rečeno da od 2025. godine nema pomaka u smjeru gradnje gasovoda te da se “više ne smije gubiti vrijeme”.
“‘BH Gas’ ostaje upravljač na trenutnoj gasnoj infrastrukturi, uključujući postojeće gasovode, a ‘Energoinvest’ ostaje jedini uvoznik energenta”, rečeno je iz Ministarstva te je dodano da “BH Gas”, koji više nije investitor, svu potrebnu postojeću dokumentaciju treba predati novom investitoru, uz određenu naknadu te poštujući vremenski rok.
Ono što slijedi jeste sklapanje ugovora o izgradnji gasovoda s Republikom Hrvatskom, za šta je potrebna saglasnost Vijeća ministara BiH te ugovor između Vlade FBiH i američke kompanije “AAFS”.
