Razlog smanjenom broju suđenja posljednja tri mjeseca je štrajk advokata.

Ali Detektor godinama upozorava na sporost procesuiranja ratnih zločina, zbog koje žrtve i preživjeli često ne dočekaju pravdu.

Godinama unazad suđenja se ne održavaju zbog nedostupnosti optuženih pravosudnim institucijama u BiH ili njihovog lošeg zdravstvenog stanja zbog kojeg ne mogu pratiti suđenja. U nekim slučajevima po godinu i više ne održe se ročišta, a neki predmeti zbog bolesti su u fazi mirovanja i po devet godina.

Tako su u više od 40 predmeta optužene osobe nedostupne organima gonjenja, zbog čega se predmeti ili ne mogu nastaviti ili se ne može ni započeti sa suđenjem.

U prethodnim godinama suđenja su bila na čekanju i zbog pandemije koronavirusa.

Štrajk advokata tri mjeseca usporio suđenja

Sudnica Suda BiH. Foto: BIRN BiH

Tri mjeseca je od kada su advokatske komore Republike Srpske i Federacije stupile u štrajk, zbog čega je došlo do obustave rada u brojnim predmetima ili odlaganja ročišta, što utiče na ekonomičnost i efikasnost rada pravosuđa.

Advokatske komore Federacije i Republike Srpske stupile su u štrajk 1. augusta jer traže od Ministarstva pravde BiH povećanje naknada i isplatu duga naknada i nagrada za rad advokata po službenoj dužnosti pred Sudom BiH.

Članovi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) usvojili su na posljednjoj sjednici prijedlog da se sastanu s Ministarstvom pravde i Advokatskom komorom Republike Srpske, kako bi se riješio problem štrajka advokata po službenoj dužnosti u ovom entitetu a koji utiče na suđenja.

Iz Odjela za unapređenje učinkovitosti i kvaliteta rada u sudovima VSTV-a rečeno je da je već tri mjeseca obustavljen rad te da postoji ogroman broj predmeta u kojima se glavni pretresi otkazuju.

Iz entitetskih advokatskih komora su ranije izvijestili da su postigli načelni dogovor s pravosudnim institucijama o mogućoj odgodi štrajka do sredine novembra – do kada traže da se ispune njihovi zahtjevi za povećanje tarifa.

“Ukoliko do ispunjenja zahtjeva dođe, naravno da neće biti potrebe uopšte da se nastavlja s obustavom rada”, kazao je ranije predsjednik komore Dalibor Mrša.

Za Detektor je rekao da se nada da do angažmana Pravobranilaštva BiH neće doći, ali i kaže da će advokati, ukoliko se to i desi, iskoristiti sva pravna sredstva da zaštite dignitet i integritet advokature.

Detektor je ranije pisao o postupcima koji su odgođeni zbog štrajka advokata i nemogućnosti učešća u ročištima, što je dovodilo i do probijanja roka duže od mjesec dana između ročišta. Zbog toga je i advokat Edin Felić iz Bihaća sankcionisan novčanom kaznom od strane Državnog suda, nakon što se zbog štrajka advokata nije pojavio na ročištu.

Devet godina predmet u fazi mirovanja

Mane Đurić i Miroslav Kreljević. Foto: BIRN BiH

Više od deset predmeta imalo je procesnu smetnju zbog teškog zdravstvenog stanja optuženih za ratne zločine ili potpune nemogućnosti da prate suđenje, zbog čega su se mjesecima suđenja odgađala ili je rješenje bilo razdvajanje postupka.

Tako u predmetu “Đurić Mane i ostali” za zločine počinjene u Vlasenici godinu dana nije zakazivano suđenje, nakon čega je ponovo razdvojen postupak kako se ne bi uticalo na efikasnost suđenja.

Sud BiH je krajem oktobra donio rješenje kojim je drugi put, zbog zdravstvenih razloga, razdvojio postupak protiv Maneta Đurića u odnosu na trojicu ostalih optuženih za zločine u Vlasenici. Prvi put je postupak bio razdvojen u septembru 2019. godine zbog zdravstvenih razloga, da bi 2021. predmeti ponovo bili spojeni nakon što je tim vještaka zaključio da je optuženi sposoban pratiti suđenje.

Đurić je optužen s Radenkom Stanićem, Miroslavom Kraljevićem i Goranom Garićem za progon bošnjačkih civila u Vlasenici – protivpravnim zatvaranjem, ubistvima, seksualnim zlostavljanjima, mučenjima, nestancima i drugim nečovječnim djelima počinjenim tokom 1992. i 1993. godine.

Tako je i u predmetu “Radić Pero i ostali” suđenje odgađano duže od godinu dana zbog zdravstvenog stanja optuženog Milana Miljića, zbog čega je Sud BiH razdvojio postupak kako bi se suđenja mogla održavati.

Njemu se sudilo sa još pet osoba za napad na Jusiće kod Zvornika, u okviru kojeg su u maju 1992. godine izvršena ubistva više desetina ljudi i prisilno preseljenje stanovništva bošnjačke nacionalnosti.

Prema informacijama na stranici Suda BiH, postupak protiv Marinka Bjelice je u fazi mirovanja duže od devet godina. On je bio optužen sa Novicom Tripkovićem i Zoranom Bjelicom za zločine počinjene u augustu 1992. godine u Kalinoviku. Tripković je 2017. pravosnažno osuđen na osam godina, dok je Zoran Bjelica oslobođen optužbi.

Optuženici nedostupni organima pravosuđa

Sjednica VSTV-a BiH. Foto: BIRN BiH

U više od 40 slučajeva gdje je došlo do podizanja optužnice, početka suđenja ili izricanja presude, optužene osobe su nedostupne organima gonjenja i pravosuđa, zbog čega je došlo do raspisivanja potjernice ili zahtjeva susjednim zemljama za izručenje ili preuzimanje predmeta.

Halil Lagumdžija, predsjednik VSTV-a, izjavio je na jednoj od ranijih sjednica Vijeća da su predmeti s nedostupnim licima jedan od najvećih problema u procesuiranju ratnih zločina i da oni čine najveći postotak negativnog učinka, te da je to iskorak na kojem moraju raditi više u budućnosti.

“Naša intencija je – i za to smo dobili podršku i saglasnost žrtava – da te predmete ustupimo susjednim i svim državama u kojima se nalaze optuženi”, rekao je Lagumdžija ranije, kao i da su, u predmetima koje su preuzeli sudovi u regionu, omogućena saslušanja iz BiH putem videolinka.

Kod slučajeva gdje su pravosnažno osuđena lica nedostupna organima gonjenja, Lagumdžija je kazao da je sada potez na državama gdje se oni nalaze i da države moraju priznati i izvršiti presudu.

Pravosuđe BiH je pokrenulo proceduru izvršenja presude Novaku Đukiću, osuđenom zbog zločina na tuzlanskoj Kapiji a koji se nalazi u Srbiji, ali već godinama se čeka na rješavanje zbog njegove bolesti.

U slučaju predmeta Dušana Cimeše, koji je optužen za zločin protiv čovječnosti na području Bihaća, suđenje nije ni počelo jer se on nije pojavio 2019. godine na izjašnjenju o krivici. Za njim je već pet godina raspisana potjernica.

Na teret mu je stavljeno da je u svojstvu načelnika Stanice javne bezbjednosti Srpske opštine Bihać sa sjedištem u Ripču, ujedno i kao član Kriznog štaba, odnosno Ratnog predsjedništva opštine, svjesno učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem čišćenja teritorija od bošnjačkog stanovništva.

Prema optužnici, Cimeša je učestvovao u progonu počinjenom napadom, deportacijom i prisilnim preseljenjem stanovništva, zatvaranjem ili drugim teškim oduzimanjem fizičke slobode, te ubistvom.

Zbog nedostupnosti optuženih lica i nedostatka saradnje susjednih država, Lagumdžija je ranije izrazio sumnju u okončanje tih postupaka.