Svako od ročišta tokom kojih se ispred Suda Bosne i Hercegovine okupe desetine njegovih pristalica iskoristio je da diskredituje državno pravosuđe. Nakon posljednjeg je organizovao konferenciju za novinare u Istočnom Sarajevu, gdje je tužioce optužio da su neprijatelji srpskog naroda.

U nekim ranijim sličnim slučajevima državno pravosuđe zabranjivalo je optuženima da istupaju u javnosti kako ne bi uticali na tok postupka. Optuženi bi se prema svima u procesu morali prema pravilima etike ponašati na civilizovan način, bez uvreda i komentara, kaže advokat Josip Muselimović.

“Ovo što se dešava u našem pravosudnom sistemu u procesu koji je veza za gospodina Dodika, zaista je nešto što je nama iz takozvane starije pravne škole neshvatljivo. To nije dobro”, kaže Muselimović.

On ima jasan stav da niko nije pozvan komentarisati tok sudskog postupka sve dok sud ne izrekne svoju presudu.

Dodikove uvrede tužiocima

Dodik je nakon posljednjeg ročišta rekao da se osjeća napadnut i da nije siguran te dodao kako je glavni motiv procesa zabrana njegovog političkog djelovanja.

Sudije i tužioce je nazvao egzekutorima koji pomažu strancima u BiH da nametnu “kolonijalnu i definitivnu upravu”.

“Sve sudije i tužioci su prošli trijažu stranaca putem OHR-a i drugih ambasada i samo oni koji su dobili pozitivni predznak mogu da budu sudije i tužioci da bi ostvarivali interese stranaca na ovim prostorima. Ovo samo glupaci mogu uraditi. I jesu glupaci i jesu nedostojni i jesu nikakvi, podanici, najobičniji neprijatelji Milorada Dodika i srpskog naroda svi koji sjede u Tužilaštvu”, rekao je predsjednik Republike Srpske.

U najmanje dva ranija slučaja gdje su optuženi davali slične komentare, Tužilaštvo BiH je tražilo a Sud izrekao zabranu optuženima da istupaju u javnosti, između ostalog, i zbog uticaja na medije i ometanje rada pravosuđa i narušavanja ugleda državnih pravosudnih institucija.

Iz Državnog tužilaštva nisu odgovorili na više upita zašto takav zahtjev nisu imali i nakon istupa Dodika.

Oni su ranije mjeru tražili za Fahrudina Radončića, osnivača dnevnih novina Avaz i stranke Savez za bolju budućnost, kada mu se sudilo zbog ometanja rada pravosuđa. Sud je Radončiću zabranio kontaktiranje sa svim novinarima printanih i elektronskih medija o krivičnom postupku protiv njega. Kada je prekršio ove mjere, Radončić je uhapšen. Kasnije je pravosnažno oslobođen.

U rješenju u koje je Detektor imao uvid Sud BiH je posebno ukazao na autoritativan položaj optuženog Radončića na optužene i određene svjedoke, a također i na autoritativan i direktan uticaj na medij Dnevni avaz, “putem kojeg je stvarao medijsku potporu i vršio posredna zastrašivanja svjedoka u ovom postupku, pa bi puštanjem na slobodu, optuženi Fahrudin Radončić, koristeći ovaj svoj položaj, nastavio sa vršenjem radnji posrednog zastrašivanja svjedoka”, čime bi nastavio sa ometanjem rada pravosuđa.

Kao predsjednik Republike Srpske na čelu jedne od najbrojnijih i utjecajnih političkih partija u BiH, Dodik ima poziciju autoriteta ali i sličnosti s Radončićem u svom odnosu prema medijima. Entitetski javni emiter RTRS često je na meti kritika zbog svog provladinog stava u kome nekritički izvještavaju o Dodiku. Kada su uvodili sankcije Dodiku, SAD su ga optužile da putem kompanije koja je u vlasništvu njemu bliske osobe kontroliše rad Alternativne televizije (ATV) iz Banje Luke, što je ovaj mediji negirao.

“Dodik je kupio ATV kako bi namjerno i izričito unaprijedio vlastitu agendu, koja uključuje njegove napore da omalovaži druge političke ličnosti, izgradi svoj javni imidž i unaprijedi svoje osobne i političke ciljeve”, navodi se u objašnjenju sankcija.

Ova televizija također redovno izvještava o Dodikovim izjavama o sudskom procesu.

Advokat Muselimović smatra da državno pravosuđe treba obratiti pažnju na Dodikove izjave o procesu.

“Neophodno je da Sud i Tužilaštvo poduzmu najenergičnije mjere da se ovo skupa spriječi i zaustavi. Inače to produbljuje društvenu krizu koja je ionako na ivici nekog ozbiljnijeg sukoba i nesporazuma”, kaže Muselimović.

U još jednom slučaju državno pravosuđe je zabranilo istupanje. Zbog toga se Odbrana Milomira Savčića pozivala na kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima jer mu je zabranjeno da komunicira s medijima, ali je Sud rekao da je interes države i društva za efikasnim procesuiranjem najtežih krivičnih djela ratnih zločina nad pojedinačnim interesom prava optuženog, što je također navedeno u Konvenciji.

Savčiću, nekadašnjem komandantu 65. zaštitnog motorizovanog puka pri Glavnom štabu Vojske Republike Srpske (VRS), pred Državnim sudom se sudilo za pomaganje u genocidu počinjenom u Srebrenici u julu 1995. godine prije nego što je pobjegao iz BiH.

Na prijedlog Tužilaštva BiH, Sud mu je nakon potvrđivanja optužnice zabranio kontaktiranje sa svim predstavnicima printanih i elektronskih medija o činjenicama koje se odnose na krivični postupak, kao i javna obraćanja u vezi s krivičnim postupkom.

Tužilac je naveo da je nakon podizanja optužnice, optuženi Savčić u više navrata istupao i davao izjave u medijima te “da je svojim brojnim istupima narušavao ugled Tužilaštva BiH i pravosudnih institucija na nivou države”. Također su, kako je tada rečeno, “pojedini mediji pozivali na obustavu saradnje s Tužilaštvom i Sudom BiH”.

Savčić je kazao da podizanje optužnice protiv njega predstavlja odmazdu Tužilaštva BiH, koje ima opasnu namjeru da kriminalizuje cijelu Vojsku Republike Srpske.

“Drugi predsjednik BORS-a [Boračke organizacije Republike Srpske] je u kratkom roku potpuno nevin stavljen na stub srama. To je pokušaj kriminalizovanja cijele VRS, što je opasna namjera Tužilaštva BiH”, izjavio je Savčić.

Sud BiH je ocijenio da je Savčić iskoristio svoju poziciju predsjednika Boračke organizacije Republike Srpske i u medijima iznosio neprikladne komentare koji se odnose na krivični postupak.

“Sud je prvenstveno imao u vidu činjenicu da bi svako javno i svako drugo iznošenje i komentarisanje činjenica u vezi sa predmetnim postupkom, kod osoba koje se trebaju saslušati na glavnom pretresu moglo stvoriti konfuziju i poremetiti izvorni i vjerodostojni osjećaj istine o činjenicama o kojima trebaju svjedočiti, te da je upravo na Sudu obaveza da otkloni svaki mogući vid koluzione opasnosti”, navodi se u rješenju Suda.

Dodik je također nedavno govorio o svjedocima kada je rekao da nema potrebe kao svjedoke pozivati inspektore i druge koji su prikupljali dokaze.

Njegov advokat Goran Bubić smatra da se klijent brani na sudu a ne pred medijima u javnosti ali da je tim odbrane prinuđen da istupa i javno a ne samo pred sudom jer proces smatraju nepoštenim i montiranim.

“Klijent, s obzirom na iskustvo i na sve, on najbolje procjenjuje kako da se brani, to je materijalna odbrana i to je njegovo pravo”, kaže Bubić.

Osim o svjedocima, Dodik je na konferenciji naveo kako je “politički ambijent kod Bošnjaka prihvatio namještene sudske procese, montirane procese, naivno vjerujući da će izbaciti snažnu konkurenciju iz hrvatskog i srpskog naroda za političko rješenje koje treba biti doneseno”, te da će im se na kraju “to olupati o glavu, kako to obično bude u historiji i politici”.

Sprečavanje posljedica ili ograničenje slobode govora?

Advokat Asim Crnalić, koji je zastupao Radončića, smatra kako se od suđenja ne treba praviti cirkus, ali da se izjave Dodika i njegove Odbrane nakon suđenja mogu tumačiti kao sloboda govora – jer je rečeno van sudnice, dok bi takav govor unutar sudnice mogao biti sankcionisan.

“U svakom slučaju, kada god u nekom postupku tvrdite da je to politički motiviran postupak, to ukazuje na to da nemate dovoljno pravnih argumenata na raspolaganju pa izgovarate takvu misao. Ako idete s takvom argumentacijom, onda je to očigledan dokaz da nikakvu argumentaciju nemate”, kaže Crnalić.

Sutkinja Državnog suda Minka Kreho kaže da je vidjela Dodikovu izjavu. Smatra da to ne utiče na nju i ostale sudije.

“Mi smo svi profesionalci. Naša je dužnost da sudimo nepristrasno, neovisno, bez uticaja i politike i medija. Većina kolega ovog suda se ne bavi tim, ne čita portale. Neće da se bavi takvim stvarima, nego gleda u predmet da li ima dokaza ili nema dokaza, i to je završena priča”, kaže Kreho te dodaje da postoje institucije koje takvo ponašanje mogu prekršajno ili krivično kazniti.

Kreho, vršiteljica dužnosti predsjednice Suda BiH, u intervjuu za Detektor govorila je o razlikama u predmetima, odnosno odgovarala na pitanje zašto su optuženi u drugim predmetima udaljeni iz sudnice zbog nepoštivanja Suda, jer nisu željeli ustati, a Dodik nije. Ona je rekla da to isključivo zavisi od sudije pojedinca u svakom predmetu.

Crnalić i danas smatra da je Sud pogriješio kada je Radončiću izrekao mjere zabrane jer je tako narušio njegovo pravo na slobodu izražavanja. Kaže da je stav Suda izražen u obrazloženju rješenja pogrešan i protivan Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, te da nije bilo nikakvih valjanih razloga prema kojima je njegovom klijentu bilo zabranajeno da javno istupa.

On je načelno protiv ovakvih ograničenja.

“Optužba je uvijek u javnosti predstavljena detaljno i odbrana ima jedino tu priliku da na neki način dovede u pitanje optužbu. Ako zabranite optuženiku da to čini, onda ste ga doveli u neravnopravan položaj u odnosu na tužilaštva. Ja sam protiv svih zabrana koje se odnose na javno iznošenje odbrane”, kaže Crnalić, ali podsjeća kako javno iznošenje odbrane mora biti u okvirima profesionalnosti i pristojnosti, te da se ne smiju širiti mržnja i netrpeljivost.

Osim Dodika, i članovi njegove Odbrane i drugi, među kojima pristalice iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata, obratili su se na konferenciji tvrdeći da je proces protiv njega montiran, dok ga je drugooptuženi Miloš Lukić nazvao “šmitokratijom”.