Vijest

Nikola Lošić traži odštetu nakon oslobađajuće presude za zločin u Zaklopači

3. Jula 2023.15:37
Nikola Lošić, kojeg je Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno oslobodio odgovornosti za ubistva 57 civila na području općine Milići, tužio je državu za naknadu nematerijalne štete zbog povrede ugleda, časti i prava ličnosti koje su nastale za vrijeme provedeno u pritvoru i kućnom pritvoru.
Sud BiH. Foto: BIRN BiH.

Sutkinja Dragica Miletić je na početku pripremnog ročišta pitala stranke da li postoji mogućnost sudske nagodbe, na šta nije pristala pomoćnica pravobranioca BiH Tea Mrnjavac-Brkić.

Lošićev punomoćnik Nenad Rubež je rekao da ostaje u cijelosti kod svih činjeničnih navoda iz tužbe i postavljenog tužbenog zahtjeva, navodeći da smatra da je odgovor na tužbu neosnovan.

“Nesporna je činjenica da država ima pravo da privede, ali kad ima dovoljno dokaza. U ovom predmetu tužena je, bez dovoljno dokaza, tužioca prvo privela, držala kratko u pritvoru, a potom mu odredila kućni pritvor duži vremenski period, da bi nakon izvođenja dokaza tužilac bio oslobođen“, rekao je Rubež, te podsjetio da su u predmetu gdje je bio Lošić sva lica oslobođena optužbi.

Apelaciono odjeljenje Suda BiH krajem prošle godine oslobodilo je Radomira Pantića, Nenada Vukotića, Branka Jolovića, Milomira Miloševića i Nikolu Lošića za ubistva najmanje 57 civila počinjena 16. maja 1992. godine u selu Zaklopača u općini Milići. Prvostepenom presudom je konstatovano da van razumne sumnje nije dokazano da su optuženi počinili ubistva.

Pomoćnica pravobranioca je navela da u cijelosti ostaje kod navoda datih u odgovoru na tužbu.

Punomoćnik tužioca je za materijalne dokaze, koji će se provesti na ročištu za glavnu raspravu, predložio zapisnik o lišenju slobode Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) od 6. septembra 2016., potvrdu o otpustu osobe lišene slobode Ministarstva pravde od 9. septembra 2016., nekoliko rješenja Suda BiH, drugostepenu presudu i zahtjev radi postizanja sporazuma o postojanju štete i visini naknade.

Pored materijalnih dokaza, Rubež je predložio da vještak neuropsihijatar izvrši vještačenje duševnih patnji tužioca “za vrijeme pritvora i kućnog pritvora kojim se tužiocu povređuje čast, ugled i pravo ličnosti, te intenzitet i dužinu duševnih patnji s aspekta struke“, a za vještaka je predložena Vasika Drašković, specijalistica neuropsihijatrije.

Iz Pravobranilaštva su rekli da se ne protive materijalnim dokazima, ali su se usprotivili ličnosti vještaka, te zatražili da to bude neko s područja Sarajeva. Pravobraniteljica Mrnjavac-Brkić je rekla da se pridružuje materijalnim dokazima punomoćnika tužioca.

Sutkinja Dragica Miletić je odredila da vještačenje, koje će biti prezentirano na glavnoj raspravi zakazanoj za 30. august, uradi doktor Omer Ćemalović, kada će biti raspravljano o visini tužbenog zahtjeva.

Visina tužbenog zahtjeva, koja nije pročitana na pripremnom ročištu, iznosi 10.800 maraka, rečeno je novinarima Detektora.

Jasmin Begić