Ponedjeljak, 24 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.
Borislav Paravac. Foto: BIRN BiH

Mirko Blažanović je ispričao da je 1992. godine bio rukovodilac operativnog centra dežurstva u Centru službi bezbjednosti Doboj (CSB Doboj), kada se bezbjedonosna situacija pogoršala jer se na terenu povećao broj naoružanih grupa lica sa “neobičnim” uniformama, kao i broj krivičnih djela.

Govoreći o događajima iz marta i aprila 1992. godine, on je naveo da je rukovodstvo CSB-a Doboj sa nadležnim vojnim organima formiralo zajedničke patrole koje su osiguravale puteve prema Derventi, Maglaju i Gračanici. Načelnik CSB-a Doboj bio je Bjelošević, a načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Doboj Obren Petrović, rekao je on. Dodao je da su sredstva veze bila pokidana i nije bilo nikakve komunikacije sa stanicama, zbog čega CSB Doboj tada nije funkcionisao.

Blažanović je rekao da je u junu 1992. godine određen da bude komandir čete jedinice u Osječanima, te je prilikom redovnog referisanja u CSB-u Doboj sreo Bjeloševića u maskirnoj uniformi.

“Drugi put kada sam ga sreo, pozvao me u kancelariju i rekao da se ponovo formira CSB Doboj i pitao me da li bih bio načelnik odjeljenja milicije, na šta sam pristao“, rekao je Blažanović. Naveo je da se u miliciju infiltrirao veliki broj osoba sa kriminalnim dosjeom, te da je Bjelošević prihvatio njegov prijedlog i potpisao naredbu da se izvrši revizija kompletnog sastava.

Blažanović je rekao da su jedinice milicije učestvovale u borbenim dejstvima po naredbi vojne komande, a na terenu su se pretpočinjavale vojnim starješinama. Objasnio je da CSB Doboj nije imao uniformisanu miliciju i bio je smješten u istoj zgradi kao i SJB Doboj.

Na pitanje tužioca Edina Muratbegovića u vezi s referisanjem, svjedok je odgovorio da je to radio kod komandanta Boška Đukića, te da je Obren Petrović tada bio nadređeni. Svjedok je rekao da je milicija bila odstranjena iz borbenih dejstava u Grapskoj i Bukovačkim Čivčijama.

Za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu i progonu bošnjačkih i hrvatskih civila s područja Doboja i Teslića, s Bjeloševićem su optuženi Borislav Paravac i Milan Savić. Prema optužnici, Paravac je bio predsjednik Kriznog štaba u Doboju, Bjelošević načelnik dobojskog CSB-a, a Savić njegov zamjenik.

Svjedok Milorad Novaković je ispričao da je njegov zadatak 1992. godine bio da nadzire sistem obuke i regrutovanja pripadnika rezervnog sastava milicije. Rekao je da su se u martu i aprilu 1992. godine pojavile međunacionalne tenzije, kao i da je srušeno nekoliko mostova na području Doboja i drugih opština.

Milicija je tada, kako je naveo, bila reorganizovana i formirane su čete. Objasnio je da su, po naredbi nadležnih vojnih vlasti, jedinice milicije učestvovale u borbenim dejstvima, kada su pretpočinjavane vojnim jedinicama.

Novaković je ispričao da je 4. maja 1992. godine u CSB-u Doboj vidio Bjeloševića u maskirnoj uniformi, kada je čuo da su dvojica ljudi u njega uperili puške u hodniku.

“Pretpostavljam da je razlog bio što je na tabli napisao da je zabranjeno ulaziti u Okružni zatvor i izvoditi lica radi ispitivanja“, rekao je Novaković.

Muratbegović je upitao svjedoka po kojem osnovu je Bjelošević donio odluku, na šta je svjedok odgovorio da se ona odnosila na lica koja nisu imala prava ulaziti u zatvor.

Svjedok je negirao da je u Bukovačkim Čivčijama i Pridjelu bilo upotrebe milicije.

Suđenje se nastavlja 13. juna.

Povezane vijesti
Saznajte više
Patković: Svjedok navodi da je Rajić podlegao od povreda u pucnjavi
Na suđenju Šerifu Patkoviću za zločin na području Dusine, kod Zenice, svjedok Državnog tužilaštva je rekao da je Željko Rajić podlegao od povreda zadobijenih u pucnjavi, za razliku od izjave iz istrage u kojoj stoje drugi navodi.
Zukanović i ostali: Negirali krivnju za zločine u Hrasnici
Enes Zukanović i još devetorica optuženih izjasnili su se da nisu krivi za ratne zločine na području ilidžanskih naselja Hrasnica, Sokolović-Kolonija i Butmir od maja 1992. do oktobra 1995. godine.
Nanić i Kudelić: Vještak pojasnio ulogu komandira Vojne policije
Duraković: Čuo za stradanje starca i žena u Trpinju
Avdičević i ostali: Čuo da je zarobljenika ubio bezbjednjakov brat
Kadrić i ostali: Mrčo ga tukao dok nije pao