Vijest

Iz Suda BiH reagovali na VSTV-ovo odbijanje izmjena kriterija za ocjenjivanje

18. Januara 2022.16:41
Nakon što su članovi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) glasali protiv prijedloga sudija Državnog suda iz Odjela za ratne zločine u kome je zatraženo da ne budu ocjenjivani za prethodnu godinu, sutkinja Minka Kreho je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kazala da su oni tražili usklađivanje norme s tužilačkom, a ne da ne budu ocjenjivani.

Sjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Foto: BIRN BiH

Predsjednica Krivičnog odjeljenja Suda BiH, sutkinja Minka Kreho je za BIRN BiH rekla da su sudije u prethodnoj godini slale četiri dopisa VSTV-u s prijedlozima izmjena i dopuna Pravilnika o orijentacijskim mjerilima za rad sudija i stručnih saradnika u sudovima u BiH i inicijativama za održavanje sastanaka, u koje je BIRN BiH imao uvid.

“Sudije Suda BiH nisu tražile da se ne ocjenjuju, već da se usklade kriteriji za ocjenjivanje sudija Suda BiH imajući u vidu kompleksnost predmeta, ažurnost i kvalitet rada sudija, koji bi odgovarali krivičnim predmetima koji se vode u Sudu BiH”, navela je u izjavi Kreho.

Govoreći o normi koju sudije Suda BiH moraju ostvariti u toku jedne godine, sutkinja Kreho je kazala da su od VSTV-a tražili da se ona izjednači s tužilačkom normom. Navela je da u Sudu BiH postoji pet sudskih vijeća sa 48 predmeta, i da bi ostvarili normu, godišnje moraju imati 75 presuda.

“Jedan bivši član VSTV-a je shvatio šta traže sudije i rekao da će se u skorije vrijeme napraviti posebni kriteriji za sudije Krivičnog odjeljenja Suda BiH, a VSTV do sada to nije napravio”, dodala je Kreho.

Istakla je da su imali sastanak s predstavnikom Komisije za efikasnost VSTV-a, gdje su pojasnili svoje dopise, uz napomenu da ne bježe od ocjenjivanja, ali da se kriteriji prilagode uslovima u kojima oni sude, a to su najsloženiji i najkompleksniji predmeti ratnih zločina, kao što i predviđa Revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina.

BIRN BiH je objavio vijest sa sjednice VSTV-a na kojoj nije usvojen zahtjev sudija iz Odjela za ratne zločine Suda BiH da, zbog COVID mjera i nemogućnosti održavanja suđenja, budu izuzeti od ocjenjivanja za 2021. godinu.

Predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija je jučer, 17. januara, tokom sjednice kazao da je zadnjih godinu i po napravljen dobar iskorak u ocjenjivanju složenosti predmeta, te da je veliki broj manje složenih predmeta “spušten” entitetskim sudovima. Od je naveo da se nada da će se, pored normiranja, riješiti i ovaj problem.

U ranijem periodu, kako je naveo, dok je Tužilaštvo BiH zadržavalo manje složene predmete, Sud BiH je bio u mogućnosti da kroz te predmete dođe do norme.

“Treba imati u vidu ono na čemu kolege Odjela I insistiraju, to jeste mjere kriznih štabova, kapacitete, bolesti optuženih, branilaca… Postoje procjene da Odjel I nije mogao raditi ni 25 do 30 procenata. To su razlozi da ne budu ocjenjivani za prethodnu godinu. Ako ih budemo ocjenjivali, neće biti ravnopravni s drugim kolegama”, rekao je Lagumdžija.

Članovi Vijeća Mustafa Šabić i Sanela Gorušanović-Butigan su bili protiv usvajanja zahtjeva sudija, smatrajući da i druge kolege imaju slične probleme i da ne mogu napredovati zbog manjka norme.

Prvi dio, kada je počela rasprava o ovoj tački dnevnog reda, javnost nije mogla čuti jer se nisu uključili monitori, odnosno audio i video prenos u posebnoj prostoriji odakle sjednicu prate novinari. Također, na sjednici nisu čitani prijedlozi jer su ih članovi imali u radnim materijalima.

U jednom od dopisa koje su sudije uputile VSTV-u, odnosno Stalnoj komisiji za efikasnost i kvalitet sudova, u oktobru 2021. godine, navodi se da pojedine odredbe Kriterija za ocjenjivanje rada sudija u Bosni i Hercegovini koje su stupile na snagu u januaru 2021. nisu adekvatne za ocjenjivanje rada sudija koji rade na predmetima ratnih zločina kao osnovnom referatu, a to su, prije svega, ostvarivanje orijentacijske norme i ažurnost rada.

Kako se navodi, parametar ažurnosti u radu sudije, prema Kriterijima za ocjenjivanje rada sudija, jeste mjera u kojoj je sudija u periodu ocjenjivanja uzimao u rad i rješavao predmete po starosti inicijalnog akta.

Prema Uputstvu za izradu plana rješavanja predmeta, inicijalni je akt onaj kojim stranke pokreću postupak pred sudom, a to je na krivičnom referatu optužnica. S obzirom da se starost predmeta cijeni isključivo prema starosti inicijalnog akta, evidentno je da se ne uzima u obzir datum zaprimanja u rad predmeta u ostalim osnovnim fazama postupka koje slijede nakon okončanja faze prethodnog saslušanja u krivičnim predmetima, navedeno je u dopisu Suda BiH.

Prema stavu sudija ovog suda, momenat zaprimanja inicijalnog akta za krivične predmete treba biti od vremena kada je sudeće vijeće zaprimilo optužnicu radi zakazivanja glavnog pretresa, a ne prema starosti optužnice.

“Iz razloga što od momenta podizanja optužnice do upućivanja predmeta sudećem vijeću prođe nekoliko mjeseci, često i godina dana, u zavisnosti od svakog konkretnog slučaja”, navodi se.

U dopisu se dodaje da se zbog toga ne mogu hronološki upućivati optužnice u rad sudećim vijećima, da bi vijeća mogla po takvoj hronologiji zakazivati ročišta i završavati predmete.

Period od momenta zaprimanja optužnice do momenta upućivanja optužnice vijeću radi zakazivanja glavnog pretresa, nije relevantan za utvrđivanje ažurnosti sudije, budući da sudija ne može utjecati na brzinu rješavanja predmeta u prethodnoj fazi postupka, pojašnjava se u dopisu.

U dopisu iz prošle godine stoji da se kriterij “kvalitet rada sudije” mjeri po broju potvrđenih, ukinutih ili preinačenih odluka, što kod odluka koje donosi sudija u odjelu za ratne zločine ne odgovara jer ako sudija završi jedan predmet koji je najkompleksniji, i ta odluka se ukine od strane Apelacionog odjeljenja, ispada da taj sudija ne zadovoljava, a poznato je da je potrebno najmanje dvadeset odluka koje je Apelacija donijela da bi se moglo uopće govoriti da li je neki sudija kvalitetan ili ne.

 

Emina Dizdarević