Vijest

Turski državljanin Keskin i dalje čeka na vraćanje svih prava

23. Februara 2021.11:40
Fatih Keskin, turski državljanin koji u Bosni i Hercegovini ima stalni boravak od 2005. godine, nikada nije dobio zvaničnu potvrdu da za državne sigurnosne agencije nije prijetnja po nacionalnu sigurnost uprkos dvije presude Državnog suda da upravni organi nisu skupili dokaze da on predstavlja realnu opasnost po nacionalnu sigurnost.


Fatih Keskin nakon izlaska iz Imigracionog centra. Foto: N1

Nakon posljednjeg rješenja Suda iz marta 2020. godine, kada je presuđeno da se oba rješenja upravnih organa poništavaju, Keskinu je trebalo da budu vraćena sva prava koja je ostvarivao do prvog nezakonitog rješenja. To se do danas, kako kaže Keskin za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), nije desilo.

“Pored takve presude Suda, ja nisam dobio nikakva nova rješenja o stalnom boravku u BiH niti mi je stavljen novi stiker u pasošu”, kaže on.

Keskin je uposlenik “Una-Sana” koledža u Bihaću, koji posluje unutar grupacije “Richmond Park” sa sjedištem u Sarajevu, koja je pravni nasljednik obrazovnih institucija “Bosna Sema”.

“Čekam da se oni izjasne po pitanju mog stalnog boravka u BiH i mojih prava”, kaže Keskin.

On je uhapšen je 3. decembra 2019. i stavljen pod nadzor u Imigracioni centar, u kojem je ostao do 16. decembra te godine, kada je donesena presuda kojom je poništeno rješenje Službe za poslove sa strancima, te naređen ponovni postupak. Nakon toga, Služba je isti dan donijela novo rješenje, ali mu je izrečena blaža mjera: ograničenje kretanja na relaciji Bihać – Sarajevo uz obavezu javljanja tri put sedmično u Terenski ured Službe u Bihaću. I to rješenje je, prema odluci Suda BiH iz marta 2020. godine, nezakonito, potvrdio je Keskinov pravni zastupnik Nedim Ademović.

Postupci oduzimanja boravišnih dozvola turskim državljanima pokrenuti su nakon posjete predsjednika Erdogana Bosni i Hercegovini 9. jula 2019. godine. Svi postupci vode se na osnovu navoda Turske da je FETO teroristička organizacija, ali takav stav Turske nisu potvrdili ni Ujedinjeni narodi (UN) ni Evropska unija (EU).

U prvoj presudi Suda BiH iz decembra 2019. stoji da Služba za poslove sa strancima mjeru nadzora za Keskina nije mogla odrediti samo na osnovu izvještaja Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH bez da je provjerila informacije ove agencije, a bila je dužna to uraditi.

Sud BiH u rješenju navodi da mu nije prezentovana stvarna, trenutna i dovoljno ozbiljna prijetnja koja ugrožava ovo društvo, te da protiv Keskina nije pokrenuta istraga niti je vođen krivični postupak.

“Država odnosno državni organi se ne smiju osloniti na opštu praksu ili proizvoljnu pretpostavku”, navodi se u rješenju.

Sud je ocijenio da, zbog nedostatka dokaza, nije bilo potrebe ni za ograničenja kretanja.

Država je bila dužna, stoji u obrazloženju presude, Keskina zaštititi od proizvoljnog postupanja. Sud je naveo da u prvom rješenju Ministarstva sigurnosti nisu pravilno utvrđene činjenice, a u ponovljenom postupku nije bilo novih dokaza na osnovu kojih bi dokazali da je Keskin prijetnja po nacionalnu sigurnost.

Vijeću suda BiH nije jasno da li je u predmetu Fatiha Keskina zadovoljeno načelo proporcionalnosti između ciljeva koje treba postići i sredstava koja se mogu koristiti za njihovo postizanje.

Ovo načelo, smatraju članovi Sudskog vijeća, podrazumijeva da država mora koristiti principe koji, ukoliko je učinak isti, ostavljaju veću slobodu pojedincima.

Ministarstvo sigurnosti BiH – Služba za poslove sa strancima je podnijela zahtjev za preispitivanje sudske odluke od 4. marta 2020. godine, ali je Sud BiH ovaj zahtjev 2. aprila 2020. odbacio kao nedopušten, prema rješenju u koje je uvid BIRN-u BiH dao Keskin.

Za njega, postupci Službe za poslove sa strancima su veliko razočarenje.

“Ovakvo nezakonje je neočekivano za zemlju koja je na putu ulaska u Evropsku uniju. Sve to je uticalo na smanjenje moje želje za budućnost u BiH”, kaže Keskin.

On dodaje da se prije rješenja Službe za poslove sa strancima osjećao slobodno i sigurno, međutim sada se ne osjeća sigurnim.
Prema podacima do kojih je došao, većina državljana Turske koji su boravili u BiH u zadnjih pet godina, zbog osjećaja nesigurnosti, nemogućnosti produžetka pasoša u Ambasadi Turske i produžetka boravka u BiH, otišli su u zemlje u kojima su ostvarili svoja prava.

“Moram istaći da nakon mog slučaja odlazak državljana Turske iz BiH je bio još veći”, dodaje Keskin.

Služba za poslove sa strancima nije odgovorila na upit o Keskinovom slučaju.

Slađan Tomić