This post is also available in:
Ustavni sud BiH. Foto: Ustavni sud
Šišić, koji je u aprilu 2019. osuđen na osam godina zatvora za zločin počinjen u augustu 1992. na području sela Kukavice kod Rogatice, podnio je apelaciju Ustavnom sudu smatrajući da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje.
U apelaciji Šišić je naveo da je najprije oslobođen, pa ga je nakon održanog pretresa Sud BiH, na osnovu istih dokaza koji su izvedeni u prvostepenom postupku, osudio na kaznu zatvora u trajanju od pet godina.
Nakon žalbe Trećestepenom vijeću, Šišić je osuđen na osam godina.
Apelant, kako stoji u odluci Ustavnog suda, “posebno se osvrće” na ponašanje predsjednika Vijeća na djelimičnoj rekonstrukciji, “gdje se, ispitujući zaštićenog svjedoka ST-2, predsjednik Vijeća stavlja u ulogu tužioca navodeći i podstrekavajući svjedoka šta treba da govori”. U apelaciji se navodi da, i pored svih ubjeđivanja, zaštićeni svjedok izjavljuje da ga nije vidio kao učesnika napada, već da je čuo iz priča drugih, kao i od “mene samog”.
Kako stoji u Odluci, apelantovi navodi o povredi prava na pravično suđenje suštinski se tiču načina na koji je proveden dokazni postupak, odnosno tvrdnje da su redovni sudovi proizvoljno i pogrešno ocijenili provedene dokaze, što je rezultiralo pogrešno i nepotpuno utvrđenim činjeničnim stanjem.
“Dovodeći navedene stavove u vezu sa činjenicama konkretnog predmeta, Ustavni sud zapaža da u obrazloženju osporenih odluka nije izostala brižljiva i savjesna ocjena dokaza. Sud BiH (Apelaciono i Trećestepeno vijeće) je dao detaljne razloge i obrazloženja zbog čega prihvata pojedine dokaze u cjelini ili samo u jednom dijelu, zasnivajući takav zaključak na ocjeni u vezi s drugim provedenim dokazima. Pri tome nije izostala detaljna i iscrpna ocjena pojedinih nejasnoća i nepreciznosti u iskazima svjedoka ST-1 i ST-2”, navedeno je u odluci.
Ustavni sud je također primijetio da je Trećestepeno vijeće dalo jasne razloge za preinačavanje presude Apelacionog vijeća u dijelu odluke o kazni, koje “ni u kom segmentu ne ostavljaju dojam proizvoljnosti, a izrečena kazna je u granicama propisanim zakonom”, stoji u odluci.
Na kraju, Ustavni sud je zaključio da nema kršenja prava na pravično suđenje.
Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
