Subota, 15 novembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.


Krajišnik u haškoj sudnici. Foto: EPA/BAS CZERWINSKI

Zbog obostrane upale pluća, Krajišnik je primljen u bolnicu 29. augusta, a dan kasnije je zbog pogoršanog zdravstvenog stanja priključen na respirator, ranije je saopćeno.

On je 1995. godine predvodio delegaciju Srba iz BiH na potpisivanju Mirovnog sporazuma u Daytonu. Na prvim poslijeratnim izborima 1996., Krajišnik je izabran za člana Predsjedništva BiH, a tu funkciju je obavljao do 1998. godine.

Krajišnik, bivši predsjednik Skupštine Republike Srpske, uhapšen je 2000. godine, a u septembru 2006. nepravosnažno je osuđen na 27 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti, progon, istrebljenje, ubistva i deportaciju nesrba širom BiH. Osuđen je i za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu s drugim liderima bosanskih Srba.

Istom presudom Krajišnik je oslobođen krivice za genocid i saučesništvo u genocidu, da bi mu pravosnažnom presudom Apelaciono vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) tri godine kasnije smanjilo kaznu sa 27 na 20 godina zatvora.

Presudom je utvrđeno da je Krajišnik “dijelio namjeru” za deportaciju, prisilno premještanje i progon od početka udruženog zločinačkog poduhvata.

Iste godine kada je pravosnažno osuđen, iz Haaga je prebačen u Veliku Britaniju na odsluženje kazne, da bi potom Tribunal u julu 2013. odobrio njegov zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu u septembru iste godine, nakon odsluženja dvije trećine dvadesetogodišnje kazne za zločine počinjene u BiH.

Bio je i svjedok na suđenju prvom predsjedniku RS-a Radovanu Karadžiću, osuđenom na doživotnu kaznu za genocid i druge zločine počinjene u BiH, na kojem je tvrdio da je rat u Bosni i Hercegovini izazvala “muslimansko-hrvatska koalicija protivustavnom secesijom od Jugoslavije, uprkos protivljenju srpskog naroda”.

Kada je pušten iz zatvora 2013. godine, tvrdio je da će se vratiti na posao na benzinskoj pumpi na Palama koju vode njegova djeca.

Kasnije je preuzeo istaknutiju ulogu u javnom životu, postavši prvi predsjednik Asocijacije “Stvaraoci Republike Srpske”.

Na internetskoj stranici ove asocijacije stoji da je to nepolitička organizacija čiji je glavni cilj “podsticanje ostvarenja principa na kojima se zasniva Republika Srpska”.

Najčitanije
Saznajte više
Sljedeće sedmice presuda za zločine na području Goražda, Višegrada i Rogatice
Sud Bosne i Hercegovine će naredne sedmice izreći prvostepenu presudu u predmetu za zločine počinjene od 1992. do 1994. nad zarobljenicima na području Goražda, Višegrada i Rogatice.
Tužilaštvo BiH predmet protiv Dodika prebacilo u Istočno Sarajevo jer nije vidjelo “raspirivanje vjerske mržnje”
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine odlučilo je da neće procesuirati prijavu protiv Milorada Dodika za raspisivanje vjerske mržnje tokom govora na predizbornom skupu na kome je rekao da se "muslimani useljavaju kao amebe" na područja gdje žive Srbi. Državni tužioci su utvrdili da izjavama nije počinjeno krivično djelo raspirivanja nacionalne i vjerske mržnje, pa su predmet prebacili u Okružno javno tužilaštvo Istočno Sarajevo, uz sugestiju da bude procesuirano kao javno izazivanje i podsticanje nasilja i mržnje, potvrđeno je za Detektor.
Dvanaest državljana BiH osumnjičeno za ratne zločine u Ukrajini
Formiran disciplinski predmet protiv Milanka Kajganića i Vedrane Mijović