Dreković: Djelovanje u naseljenom mjestu je legitiman vojni cilj, ali je potrebna procjena rizika

Ramiz Dreković. Izvor: BIRN BiH

Abdulah Čobo, svjedok Državnog tužilaštva, na suđenju je govorio o djelovanju Prvog korpusa i Prvog mješovitog artiljerijskog diviziona (MAD), čiji je komandant, kako je rekao, bio od januara 1993. godine do kraja rata.

Čobo je naveo kako je od aprila do juna 1995. godine bio na Pašinoj planini na Treskavici, te mjestima Zubovi i Surdupi. Od naoružanja, kako je posvjedočio, imao je haubicu 122 milimetra, takozvanu “kraljicu”, i haubicu 155 milimetara, takozvani “sultan”, koja je bila 200 metara južno od “kraljice”.

“Imali smo i minobacače 120 i 74 milimetra, koji su bili na padinama Hojte, da se ne vide od neprijatelja, a imali smo i top M48-B1”, kazao je Čobo navodeći kako je MAD imao i višecijevne bacače raketa.

Kako je rekao, on je djelovao prema Trnovu, a do upotrebe artiljerije se dolazilo direktnim naredbama komandanta Prvog korpusa.

“Ja kad nešto primijetim, javim komandantu, a on odobrava. Nisam mogao djelovati bez odobrenja komandanta”, kazao je Čobo, dodavši kako ga je komandant obavještavao “žično” i putem radija.

“On je naređivao ‘uništi’, a nismo imali dovoljno metaka i granata za uništiti”, rekao je Čobo, pojasnivši da je nakon dejstvovanja bio dužan javiti komandantu korpusa šta je ispalio, šta se desilo, te kakva su kretanja.

Na pitanje tužioca Milanka Kajganića u vezi sa zonom djelovanja Prvog korpusa, svjedok je odgovorio kako je to bilo područje Treskavice, te da je Rakitnica razdvajala zone odgovornosti Prvog i Četvrtog korpusa.

“Lijeva obala Rakitnice je bila zona odgovornosti Prvog korpusa, a zapadna je bila zona odgovornosti Četvrtog korpusa”, kazao je Čobo, dodavši kako je postojala saradnja između ova dva korpusa.

“Na zahtjev komandanta Četvrtog korpusa, uz odobrenje komandanta Prvog korpusa, ja djelujem”, rekao je svjedok, dodavši da je 1995. godine jednom djelovao po naredbi optuženog Drekovića, koji je bio komandant Četvrtog korpusa.

“Bio je napad neprijateljske vojske, on je naredio napad, ja dobio odobrenje. Dejstvovao sam na desnu obalu rijeke Rakitnice”, ispričao je svjedok.

Kako je kazao, dok je bio komandant Prvog MAD-a, djelovao je iza Gvoznog polja, koji je u rejonu Kalinovika, ali da po naseljenom dijelu Kalinovika nije mogao djelovati jer nije imao takvo oružje.

“Domet ‘sultana’ je 15,5 kilometara, a ‘kraljice’ 21,4 kilometra maksimalno, s tim da je sve iznad 16 kilometara užasno neprecizno”, rekao je Čobo, dodavši kako je najbliža udaljenost njegovih položaja i naseljenog mjesta Kalinovik bila 22 kilometra.

Na pitanje Odbrane da li je MAD tokom aprila, maja i juna 1995. godine bio potčinjen 14. diviziji, svjedok je odgovorio da jeste, te kazao kako je njegovo komandno mjesto bilo u padinama Hojte.

U ovom periodu su, kako je posvjedočio, bile intenzivne borbe Prvog korpusa i Vojske Republike Srpske (VRS).

Na pitanje branioca Mirsada Crnovršanina da li su na platou Treskavice najžešće borbe između Prvog korpusa i Hercegovačkog korpusa VRS-a vođene od kraja maja do šestog juna 1995. godine, svjedok je odgovorio da jesu, te da se tad išlo “na sprženu zemlju”. Dodao je da se ne sjeća tačnih datuma, ali da se radilo o prvoj polovini juna.

Svjedok je na pitanja Odbrane potvrdio kako su ciljevi prema kojima se djelovalo bili putne komunikacije VRS-a, borbeni položaji VRS-a, artiljerijski položaji te komandna mjesta.

Na pitanje da li su jedinice Prvog korpusa djelovale i prema Kalinoviku, svjedok je odgovorio kako se ka Kalinoviku djelovalo samo kad neki pješadijski komandant vidi da se može djelovati.

Na pitanje da li je legitiman vojni cilj djelovanje u naseljenom mjestu ukoliko se primijeti kretanje i okupljanje vojske, svjedok je rekao da to jeste legitiman cilj, ali da se treba izvršiti procjena.

Na dodatno pitanje tužioca Kajganića o djelovanju u naseljenom mjestu, svjedok je pojasnio: “Ja određujem rizik i ako ima previše civila, ne mogu djelovati. To nije po pravilu, po Ženevskoj konvenciji.” Naglasio je da nije imao nijedan vojni cilj koji je obuhvatao Kalinovik.

Čobo je svjedočio na suđenju Ramizu Drekoviću, koji je optužen da je, kao komandant Četvrtog korpusa ABiH, u periodu od 21. maja do 7. juna 1995. godine artiljerijskim jedinicama u mjestu Bjelimići kod Konjica naredio neselektivne napade na srpske civile u Kalinoviku.

Nastavak suđenja zakazan je za 16. septembar.