Analiza

Može li se bivšim borcima ISIL-a u BiH suditi i za ratne zločine?

Borci takozvanog ISIL-a, ilustracija. Izvor: Video ISIL-a

Može li se bivšim borcima ISIL-a u BiH suditi i za ratne zločine?

6. Avgusta 2020.12:59
6. Avgusta 2020.12:59
Dok se domaće pravosudne institucije nerijetko suočavaju s kritikama da izriču niske kazne povratnicima sa stranih ratišta, nekoliko evropskih zemalja počelo je bivšim borcima suditi za ratne zločine uz optužbe za terorizam, i time im povećati kazne i osigurati više pravde njihovim žrtvama. Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je analizirala šta je potrebno da domaće pravosudne institucije počnu procesuirati ovakva djela, šta je potrebno za prikupljanje dokaza i zašto stručnjaci smatraju da je bosanskohercegovačko pravosuđe spremno za to.

This post is also available in: English (English)

“Bio sam 53 dana u Siriji. Vidio sam unutar te opozicije neka neslaganja, pa čak i ubistva. Vidio sam stanje kakvo je tamo, prije te šerijatske države, da neće izaći na dobro”, prisjeća se Delić.

Tokom svog boravka u Siriji on je, kaže, držao predavanja.

“Išao sam od kvarta do kvarta po gradovima, pokušao sam ljudima da objasnim ciljeve i važnost borbe. Pokušavao sam da im objasnim da se trebaju boriti u ime Allaha, za islam. Neko se odazvao, neko nije”, navodi on.

Ibro Delić
Ibro Delić. Izvor: BIRN BiH

Prema izvještajima Ujedinjenih nacija (UN), pripadnici takozvanog ISIL-a, jedne od najzloglasnijih terorističkih skupina u modernoj historiji, počinili su zločine koji se mogu smatrati ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i genocidom. U posljednjih nekoliko godina, praksa u nekim evropskim zemljama je da se, uz procesuiranje za djela terorizma, povratnicima sa stranih ratišta sudi i za ratne zločine. Na taj način se, kako smatraju stručnjaci, osigurava veća pravda za žrtve i više kazne zatvora.

Skrnavljenje mrtvih tijela

Neke od evropskih zemalja sudile su povratnicima sa sirijskog ratišta za ratne zločine,koristeći se optužbom za skrnavljenje mrtvih tijela, zbog fotografija objavljenih na društvenim mrežama.

Tokom suđenju Ibri Ćufuroviću prikazan je videosnimak na kojem se vide mrtva tijela kraj kojih stoji čovjek za kojeg je Tužilaštvo navelo da se radi o Ćufuroviću, a nakon što je priznao krivnju, osuđen je na četiri godine zatvora zbog ratovanja u Siriji, ali nikada nije optužen za ratni zločin.

Sudsko vijeće je, uprkos velikoj sličnosti osobe sa snimka sa Ćufurovićem, imalo problem da zaključi kako se osumnjičeni zaista nalazi na snimku od 19 sekundi koji je objavljen na društvenoj mreži Twitter.

“Vijeće ne može prihvatiti tvrdnju Optužbe da se na snimku nalazi optuženi. Ne možemo tvrditi niti da nije. Nemamo dovoljno dokaza ni za jedno, ni za drugo”, navodi se u zaključku Vijeća.

Slični dokazi na evropskim sudovima pomogli su da se povećaju kazne povratnicima iz Sirije.

Matevž Pezdirc, šef Sekretarijata “Genocide Networka” pri “Eurojustu”, zvaničnoj agenciji Evropske unije za istraživanje i procesuiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, objašnjava kako su prvi aspekti koji su se mogli vidjeti s kumulativnim optužbama bila upravo takozvana “poziranja za slikanje” kada su počinitelji, pripadnici takozvanog ISIL-a, ali i drugih strana u sukobu u Siriji i Iraku, pozirali s odsječenim glavama ili pored razapetih tijela i dijelili te snimke putem društvenih medija.

“Važno je u osnovi pozabaviti se djelima koja se mogu dokazati, ali i naglasiti da ovi povratnici, pripadnici ISIL-a, nisu bili samo pripadnici terorističke organizacije, već su oni također i ratni zločinci”, ističe Pezdirc.


Zastava ISIL-a u naselju u Damasku u Siriji u maju 2018. godine. Izvor: EPA-EFE/YOUSSEF BADAWI

Tanya Mehra, viša istražiteljica Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma (ICCT) u Haagu, navodi da je počeo polako rasti broj procesuiranja na osnovu međunarodnih zločina, iako za to postoje prepreke, poput teškog prikupljanja dokaza iz Sirije i Iraka te što je prag procesuiranja na osnovu međunarodnih zločina veoma visok.

“Razlozi zbog kojih mislim da bi oni trebali biti procesuirani za međunarodne zločine jeste donošenje više pravde žrtvama. Čuli smo dosta puta od članova jezidske zajednice, koji su bili mnogo na meti ISIL-a, da oni osjećaju da ta procesuiranja nisu uvijek pravedna u odnosu na njih, posebno ako se procesuira samo za pripadnost terorističkoj organizaciji”, kaže Mehra.

Istražna komisija UN-a je prije nekoliko godina navela kako smatra da su borci takozvanog ISIL-a nad manjinskom skupinom Jezidija u Siriji počinili genocid odvajajući hiljade žena i djevojčica od muškaraca, prodajući ih i držeći ih u seksualnom ropstvu.

U BiH se borcima ISIL-a do sada sudilo samo za terorizam


Obilježavanje godišnjice zločina nad Jezidijima u iračkom gradu Baadre u augustu 2019. godine. Izvor: EPA-EFA/GAILAN HAJI

U BiH se povratnicima sa sirijskog ratišta sudi za terorizam, ali ne i za ratne zločine. Zbog boravka na sirijskom ratištu, pokušaja odlaska i vrbovanja, Sud BiH je osudio 28 osoba na ukupno 58 godina i dva mjeseca zatvora, a kazne su izrečene u rasponu od jedne do sedam godina. Ukupno 12 osoba je osuđeno na po godinu zatvora, od kojih su dvije zatvorske kazne zamijenjene novčanim.

Sutkinja Suda BiH Tatjana Kosović kaže da je većina predmeta završena sporazumom o priznanju krivnje.

“Sud je prihvaćao ta djela i većinom su bile izrečene sankcije od godinu dana, cijenili smo efikasnost postupka, ekonomičnog postupka. Cijenili smo i određene olakšavajuće okolnosti,gdje su nam i strani partneri i Evropska komisija i State Department rekli da smo malo previše cijenili olakšavajuće okolnosti”, kaže sutkinja Kosović i navodi kako su sada izrečene sankcije malo veće.

Tatjana Kosović
Sudija Suda BiH Tatjana Kosović. Izvor: BIRN BiH

Vlado Azinović, profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka, naglašava kako za iste kvalifikacije iz optužnice u različitim zemljama postoje različite presude.

“U suštini se radi o javnom poticanju, vrbovanju za ulazak u terorističke grupe i organizaciju terorističke grupe. Optuženi u BiH i u Sjevernoj Makedoniji su dobili sedam godina zatvora, trojica optuženih u Albaniji dobili su jedan 18, dvojica 17 godina zatvora i optuženi u Austriji je dobio 20 godina zatvora”, kaže Azinović.

Prosječna kazna za pripadnost terorističkoj organizaciji do sada je varirala između pet i šest godina, kaže Pezdirc.

“Uz dodatne optužbe, čak i ako se radi samo o fotografiji osobe kako drži odsječenu glavu ili nešto slično, to je nečovječno postupanje”, kaže on i dodaje kako je nedavni slučaj u Nizozemskoj pokazao da su sudije za to djelo davale dvije i po godine.

“Tako da, uz pet godina za pripadnost terorističkoj organizaciji, oni su dali dvije i po godine za ovu vrstu ratnog zločina”, dodaje Pezdirc.

Moguće je suditi i za podsticanje na činjenje zločina

Trenutno se u Sudu BiH sudi Jasminu Keseroviću zbog javnog podsticanja na terorističke aktivnosti, odnosno zbog objavljenog govora u kojem se poziva na ubistva i u kojem se,između ostalog, navodi: “I nemojte da pravite razliku između vojnika i civila. Da, nemojte praviti razliku između vojika i civila, kao što ni njihovi avioni ne prave razliku između civila i vojnika Islamske države.”

Kao i drugim povratnicima sa stranih ratišta, Keseroviću se ne sudi za ratne zločine.

Vojislava Šešelja je Haški tribunal osudio na deset godina zatvora zbog govora održanog u vojvođanskom selu Hrtkovci u maju 1992. godine kojim je podsticao na deportacije, progone i druga nehumana djela.

Advokati i sudije koji su radili na dosadašnjim predmetima za terorizam i ratni zločin ističu da obim dokaza koje su imali u postupcima nije omogućavao dodatna optuženja za ratne zločine osobama koje su procesuirane za ratovanje u Siriji.

Sutkinja Kosović kaže kako Sud BiH, uz optužbe za terorizam, do sada nije imao dokaze koji bi upućivali na krivična djela ratnog zločina, “što ne znači da ih u narednom periodu neće imati”.

Senad Bilić
Advokat Senad Bilić. Izvor: BIRN BiH

Advokat Senad Bilić naglašava da optužbe zavise od prikupljenih dokaza, pogotovo ako bi postojao konkretni snimak na kojem državljanin BiH strijelja deset ratnih zarobljenika, te bi mu se u tom slučaju sudilo za ratni zločin.

“I ovi dokazi koje imaju naša tužilaštva za ovo krivično djelo dosta su tanki. Baziraju se na činjenici da je neko otišao u Siriji, a šta je radio tamo, kome se pridružio, kojoj jedinici, to ostane u 90 posto slučajeva u zraku, gotovo nedokazano”, kaže Bilić.

Tužilaštvo BiH trenutno ne raspolaže ni kvalitetom ni kvantitetom dokaza da bi uz krivično djelo terorizma procesuiralo ratne zločine, smatra advokat Senad Dupovac.

“Ratni zločini se najčešće dokazuju putem svjedoka. Međutim, tamo svjedoka iz Sirije ima vrlo malo, iz prostog razloga što istražitelji nisu slali svoje ljude i što nemaju toliko dodira s tim ljudima koji su eventualno pretrpjeli te strahote ili da omoguće njihovo svjedočenje ovdje”, kaže Dupovac.

Advokat Adil Lozo objašnjava da se odgovornost za konkretan zločin dokazuje drugačije od samog boravka na stranom ratištu, odnosno pripadnosti nekoj od formacija.

“Pripadnost ISIL-u ne povlači za sobom istovremeno i odgovornost počinjenja ratnog zločina, što mora biti konkretna radnja, i te dvije situacije, te dvije kvalifikacije, moraju se odvojeno posmatrati”, navodi Lozo.

Fotografije, videosnimci i komunikacije s društvenih mreža se najčešće izvode kao dokazi u postupcima za terorizam, a sutkinja Kosović navodi da ih sud ne bi mogao cijeniti da nema drugih dokaza.

Azinović kaže kako su u prvim fazama sukoba u Siriji neki od građana BiH postavljali fotografije na raznim društvenim mrežama koje su sugerirale njihovo direktno uključenje u izvršenje kaznenih djela.

“Jedna naša žena je postirala fotografiju na kojoj, navodno zajedno sa svojom prijateljicom s kojom je bila u jednoj policijskoj ženskoj formaciji u Raki, strijelja drugu ženu zbog navodne izdaje. Međutim, na toj se fotografiji ne vidi ništa osim tri osobe koje su potpuno pokrivene. Pitanje je koliko je taj dokaz upotrebljiv pred sudom”, kaže Azinović.


Bivše stanovnice ISIL-a u kampu Al Ho u Siriji. Izvor: Mahmoud Shikh Ibrahim (@Mahmodshikhibra)

Advokat Dupovac također kaže da zna za primjere osoba koje su se hvalile svojoj porodici i drugovima te im slali slike, videomaterijale “gdje su oni na tenku, sa zastavama i s oružjem”. To olakšava posao Tužilaštvu, smatra on.

“Ima osoba koje se nikad nikome nisu javile, tako da u tom kontekstu, jednostavno bez njegovih nekih drugova ili ovoga koji je tamo bio, Tužilaštvo vrlo teško to može dokazati” dodaje Dupovac.

Tanya Mehra iz ICCT-a naglašava da dokazi prikupljeni putem interneta imaju nedostataka, ali ima i određenih prednosti, kao i da je potrebno koristiti digitalnu forenziku kako bi se moglo dokazati da elektronski dokazi nisu mijenjani.

“Pravosuđe u BiH ima iskustva u procesuiranju ratnih zločina. Imali bi priliku da ispitaju više mogućnosti za procesuiranje stranih boraca na temelju međunarodnih zločina. Imaju veliki kapacitet, znanje i vještine da istražuju međunarodne zločine”, zaključuje Mehra.

Haris Rovčanin


This post is also available in: English (English)