Članak

Human Rights Watch pozvao vlasti BiH da prestanu kršiti prava manjina

13. Decembra 2019.13:50
Bosanskohercegovački političari još uvijek nisu ukinuli status građana drugog reda za Jevreje, Rome i druge manjine – deceniju nakon odluke Evropskog suda za ljudska prava kojom je utvrđeno da Ustav BiH krši njihova prava, izjavio je danas Human Rights Watch (HRW).

Procjenjuje se da se 400.000 građana Bosne i Hercegovine ne može kandidirati za funkciju člana Predsjedništva ili Parlamenta BiH zbog svoje vjere, etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta. Ustav BiH također zabranjuje ljudima koji se ne žele izjašnjavati o etničkom identitetu da se kandidiraju za najviše funkcije.

“Nečuveno je da jedna evropska država ima ustav koji već 24 godine diskriminira vlastite građane. Bosanske vlasti trebaju prestati davati prioritet interesima glavnih etničkih grupa nad jednakim pravima za sve građane i izmijeniti diskriminirajući Ustav”, kazao je Clive Baldwin, viši pravni savjetnik organizacije Human Rights Watch koji je bio jedan od pravnika koji je zastupao jednog od podnositelja zahtjeva u prvom slučaju Evropskog suda.

Ustav BiH, koji su napisali evropski i američki eksperti kao dio Dejtonskog sporazuma, kojim je 1995. godine zaustavljen rat u BiH, privilegira tri glavne etnične grupe i naziva ih “konstitutivnim” narodima, stoji u Izvještaju.

Kako je navedeno, 17 nacionalnih manjina, među kojima su Jevreji i Romi, Ustav naziva “Ostalima” i uskraćuje im pravo da se kandidiraju za Predsjedništvo i Dom naroda.

Evropska unija ima poseban utjecaj i odgovornost u smislu pritisaka ka reformama, bez obzira na trenutni zastoj u procesu proširenja koji je usporio BiH da napreduje na svom putu prema članstvu u EU, kažu iz HRW-a.

Evropski sud je 22. decembra 2009. donio presudu po tužbi koju su protiv BiH podnijeli Jakob Finci i Dervo Sejdić. Sud je donio odluku da Ustav BiH direktno diskriminira manjine, ne dopuštajući im da ravnopravno učestvuju u demokratskim izborima.

“Ali od ove značajne presude do danas Ustav nije izmijenjen, a prošla su tri opća izborna ciklusa, koja su provedena na osnovu diskriminatornog ustava i izbornog zakona”, podsjećaju iz HRW-a.

Sud je slično presudio i 2016. godine, kada je utvrdio da je Ustav diskriminirao bosanskog Albanca Samira Šlakua time što mu je onemogućio da se kandidira za Dom naroda i Predsjedništvo. U odluci iz 2014. godine u predmetu “Azra Zornić protiv BiH”, sud je utvrdio da Ustav diskriminira građane koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda.

Sud za ljudska prava je BiH proglasio krivom za diskriminaciju Ilijaza Pilava, hirurga iz Srebrenice i preživjelu žrtvu genocida, čija je kandidatura za Predsjedništvo BiH odbijena na temelju odredbi Izbornog zakona kojima je pravo na kandidiranje za člana Predsjedništva BiH u Repubici Srpskoj – u kojoj se Srebrenica nalazi – rezervirano samo za bosanske Srbe.

U svom posljednjem izvještaju o napretku BiH iz maja ove godine, Evropska komisija navodi da BiH treba provesti presudu “Sejdić-Finci” i osigurati jednakopravnost za svoje građane. Komisija također ističe da BiH treba izmijeniti diskriminirajući Zakon o ombudsmanu za ljudska prava, koji na sličan način diskriminira građane na osnovu etničke pripadnosti, nacionalnosti i prebivališta.

Bosanske vlasti trebale bi odmah poduzeti korake u cilju uklanjanja diskriminatornih odredbi iz Ustava BiH i stvoriti ravnopravno društvo u kojem će svi građani moći sudjelovati u oblikovanju budućnosti svoje zemlje, rekao je Human Rights Watch.

Emina Dizdarević