This post is also available in: English
Kako je u podnesku naveo Karadžić, prema njegovom stavu, Mehanizam je pogriješio kada mu je odredio doživotnu kaznu zatvora jer nije vodio računa o “praksama sudova u bivšoj Jugoslaviji” te mu je time prekršio ljudska prava.
Karadžić je također naveo da Vijeće Mehanizma nije dalo obrazloženje svoje odluke da mu kazna bude povećana sa 40 godina na doživotnu.
“Vijeće je pogriješilo kada je baziralo odluku da poveća kaznu na način da je upoređivalo kazne izrečene drugim optuženima, a pri tome nije razmišljalo o stavkama koje čine Karadžićev predmet specifičnim, poput činjenice da je voljno napustio mjesto predsjednika”, stoji u podnesku.
Karadžić je zatražio da Mehanizam poništi svoju odluku o dužini kazne i da predmet vrati Prvostepenom vijeću koje bi donijelo odluku o adekvatnoj kazni.
Istovremeno, Karadžić je zatražio da mu se odobri imenovanje pravnog savjetnika koji bi mu pomogao prilikom pripreme zahtjeva za preispitivanje pravosnažne presude.
Karadžić je 20. marta pravosnažno osuđen pred Mehanizmom za međunarodne krivične tribunale na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, te zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, progone širom BiH, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Istom presudom oslobođen je krivice za genocid 1992. godine.
Pravila suda u Haagu ne dozvoljavaju podnošenje žalbe na pravosnažnu presudu. Samo u jednom predmetu – protiv Veselina Šljivančanina za zločine u Hrvatskoj – dozvoljeno je samo djelimično preispitivanje konačne presude.
