Članak

Dudaković i ostali: Zatraženo produženje i određivanje mjera zabrane

31. Oktobra 2018.14:14
Nakon potvrđivanja optužnice protiv Atifa Dudakovića, nekadašnjeg komandanta Petog korpusa Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), i 16 pripadnika ovog korpusa zbog zločina počinjenih na području Krajine, Državno tužilaštvo je zatražilo da se optuženima produže i odrede nove mjere zabrane.

Tužiteljica Vedrana Mijović je navela da na snazi trebaju ostati mjere zabrane sastajanja sa određenim osobama, uključujući i komunikaciju i prilazak na 100 metara udaljenosti, istupanje u medijima, ali i da im se zabrani da napuštaju mjesto boravka, prelaze granicu s ličnom kartom, kao i da se dva puta sedmično javljaju u nadležnu policijsku stanicu.

“Tužilaštvo mjere smatra opravdanim jer im se optužnicom stavlja na teret teško krivično djelo i ako se ima u vidu visina zaprijećene kazne. Mogu uticati na svjedoke u cilju obezbjeđivanja povoljnijeg položaja u postupku i opravdava se bojazan da bi na taj način ometali rad pravosuđa”, rekla je tužiteljica.

Mijović je dodala kako je određeni broj svjedoka u ovom postupku, izrazivši strah, zatražio mjere zaštite.

Prema njenim riječima, zbog težine krivičnog djela koje im je stavljeno na teret, postoji bojazan da bi optuženi mogli pobjeći i izbjeći krivičnu odgovornost, posebno, kako je kazala, ako se ima u vidu blizina državne granice u odnosu na njihovo mjesto prebivališta.

Neki od branilaca su zatražili da se kompletan prijedlog Tužilaštva odbije kao neosnovan, dok je određeni broj advokata naveo da se ne protivi činjenici da na snazi ostanu trenutne mjere zabrane, iako ni one do sada nisu prekršene.

Asim Crnalić, koji brani Dudakovića i Ibrahima Nadarevića, rekao je kako ne postoje zakonski razlozi za određivanje dodatnih mjera zabrane, jer ne postoje razlozi da bi njegovi branjenici pokušali pobjeći.

“Mjera zabrane komuniciranja sa svjedocima nije potkrijepljena, jer su oni saslušani u istrazi, ali ako bi drugačije od toga govorili u sudnici, postojala bi po njih onda opasnost od krivičnog gonjenja”, kazao je Crnalić.

Fahrija Karkin, koji brani Ekrema Dedića, naveo je kako je “ponižavajuće za ljude u ovim godinama” da se dva puta sedmično javljaju u policijsku stanicu, kao i da početnik na Pravnom fakultetu zna da se ne može održati kvalifikacija koju Tužilaštvo optuženima stavlja na teret.

“Nije bilo osobe koja nije mogla očekivati da će se podići optužnica i tempirano je da se podigne u ovo vrijeme. Tužilaštvo govori o visini zaprijećene kazne, a nisam čuo koja je to predložena”, istakao je Karkin.

Braniteljica Sabina Mehić, koja je na ovom ročištu zastupala Fatmira Muratovića, rekla je kako istraga u ovom predmetu traje najmanje 11 godina i da za to vrijeme nije bilo ništa što bi ukazalo na to da optuženi utiču na svjedoke i ometaju postupak.

Neki od branilaca su govorili da su njihovi branjenici došli iz inostranstva kako bi se javili organima gonjenja i Tužilaštvu, ali da su se proteklih mjeseci tamo uredno vraćali zbog posla i odazivali se svim pozivima, te bi im određivanje mjera dovelo do narušavanja socijalno-egzistencijalnih odnosa.

Tužiteljica Mijović je rekla kako, u odnosu na radnu kvalifikaciju i vrstu zanimanja koju obavljaju, optuženi mogu da rade i u mjestima svojih prebivališta, na šta je Odbrana reagirala uz obrazloženje da je “istina tragično drugačija i da svi moraju ići trbuhom za kruhom”.

Pored Dudakovića, Nadarevića, Dedića i Muratovića, optužnica tereti Sanela Šabića, Ibrahima Šiljedića, Safeta Salihagića, Adisa Zjakića, Hasana Ružnića, Redžepa Zlojića, Samira Solakovića, Muharema Aleševića, Huseina Balagića, Aleta Hodžića, Edina Domazeta, Ejuba Konježića i Saida Mujića za ubistva, progone i zlostavljanja civila te ratnih zarobljenika, kao i uništenje vjerskih objekata.

Dudakovića optužnica tereti i za zločine počinjene nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti, pripadnicima i pristalicama Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadne Bosne (NOAPZB), za vrijeme sukoba u Cazinskoj krajini, na području općina Bihać i Cazin.

Odluku o prijedlogu Tužilaštva za mjere zabrane Sud će donijeti u zakonskom roku.

Haris Rovčanin