Za 12 mjeseci ove godine, 29 tužilaca Državnog tužilaštva koji rade na predmetima ratnog zločina podiglo je devet optužnica protiv 25 osoba, što je upola manje optužnica u odnosu na 2019. godinu. Sud Bosne i Hercegovine je za ratne zločine pravosnažno osudio devet osoba na ukupno 93 godine i devet mjeseci zatvora.

Tokom 2020. godine na području Bosne i Hercegovine pronađeni su posmrtni ostaci svega 62 žrtve iz proteklog rata. Uz uobičajene probleme sa kojima se suočava Institut za nestale osobe (INO), ove godine traženje nestalih je dodatno otežala pandemija koronavirusa.

Proteklu godinu oblast tranzicione pravde u Bosni i Hercegovini obilježilo je usvajanje Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina na koju se čekalo nekoliko godina i po kojoj bi se ovi predmeti trebali procesuirati do 2023. godine. Rad na predmetima ratnih zločina je dodatno usporen zbog pandemije koronavirusa, a i ponovljene su kritike međunarodnih eksperata na račun efikasnosti rada domaćih institucija.

U Bosni i Hercegovini se, prema podacima udruženja žrtava, nerijetko otkriva identitet oštećenih u predmetima seksualnog nasilja pred sudom ili van njega, što ugrožava njihovu sigurnost, te zbog toga svjedoci ne žele da svjedoče u gradovima u kojima je počinjen zločin, niti da se ovi predmeti prebacuju sa državnog na niže sudove. Na ovaj problem je ukazala i sutkinja Joanna Korner u nedavnom izvještaju “Unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina na državnom nivou u BiH”, u kom je navedeno da ni njene preporuke od prije četiri godine nisu ispoštovane, a jedna od njih je i da Smjernice Tužilaštva BiH o formi i sadržaju optužnica trebaju sadržavati odredbu kojom će biti propisano da optužnica neće sadržavati ime oštećenog u predmetima seksualnog nasilja.

Nakon što je najavljeno kako bi djeca u Srbiji i Republici Srpskoj gradivo iz nacionalne grupe predmeta mogla učiti po istim nastavnim planovima i programima, Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) analizirala je sadržaje nekoliko udžbenika historije završnih razreda osnovnih škola u bh. entitetima i Srbiji, s fokusom na događaje uoči i tokom raspada Jugoslavije, te rata 1992.–1995. godine. Analiza pokazuje da se o ovim događajima osnovce uči različito i nerijetko ignoriraju sudski presuđene činjenice.

Nakon što je društvena mreža Facebook u potpunosti zabranila sadržaje koji negiraju ili iskrivljuju činjenice o holokaustu, već postoje zahtjevi da istu politiku ova društvena mreža primijeni i kod negiranja genocida u Srebrenici. Dok iz Facebooka za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kažu kako još uvijek nemaju zvanični stav o inicijativi, stručnjaci navode kako bi takav potez doprinio kulturi sjećanja i otpora revizionizmu.

Odluka Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) da neće ocjenjivati sudije i tužioce u 2020. godini zbog pandemije koronavirusa, prema mišljenju pravnika i predstavnika udruženja žrtva, značajno će se odraziti na kapacitet i kvalitet rada pravosudnih institucija koji su, prema mišljenju sagovornika Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) i izvještajima međunarodnih stručnjaka, već izrazito loši.

Istraživanje aktivnosti Skupštine Republike Srpske tokom ratnih 1990-ih pokazuje da je retorika njenih političara bila presudna u procesu stvaranja slike o Bošnjacima kao historijskim neprijateljima niže rase, što je pomoglo u opravdanju ratnih zločina.

Bosna i Hercegovina nije postigla nikakav napredak u oblasti pravosuđa, dok znakovi pogoršanja zahtijevaju hitne mjere za jačanje integriteta i ponovno uspostavljanje povjerenja građana u pravosuđe, čije loše funkcioniranje podriva njihova prava, ali i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, zaključci su Izvještaja Evropske komisije o BiH za 2020. godinu.

Iako je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na vanrednoj sjednici održanoj 24. rujna, usvojilo Revidiranu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, pripremljenu još 2018. godine, a ministar pravde Josip Grubeša ustvrdio da je “ugledala svjetlo dana”, dokument, sa svim neophodnim dodacima i uputama, još uvijek nije dostupan javnosti niti je dostavljen najvišim pravosudnim institucijama, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).