Dok se domaće pravosudne institucije nerijetko suočavaju s kritikama da izriču niske kazne povratnicima sa stranih ratišta, nekoliko evropskih zemalja počelo je bivšim borcima suditi za ratne zločine uz optužbe za terorizam, i time im povećati kazne i osigurati više pravde njihovim žrtvama. Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je analizirala šta je potrebno da domaće pravosudne institucije počnu procesuirati ovakva djela, šta je potrebno za prikupljanje dokaza i zašto stručnjaci smatraju da je bosanskohercegovačko pravosuđe spremno za to.

Dvije i po decenije nakon genocida u kome je ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici, povratnici u ovom gradu i danas se suočavaju s isključivim nacionalističkim narativima koji negiraju i umanjuju stradanja i slave osuđene ratne zločince. Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je analizirala da li se danas, uz institucionalnu podršku i nepostojanje zakonskih prepreka, zagovornici ovih narativa osjećaju slobodnije i ohrabrenije nego ranije.

Pred Sudom Bosne i Hercegovine u protekloj godini pokrenut je jedan novi postupak za genocid u Srebrenici, a nije izrečena nijedna presuda optuženima za zločine počinjene u julu 1995. godine na ovom području.

Tokom dvije posljednje ratne godine Vojni sud u Orašju donosio je presude za ratne zločine nakon suđenja u odsustvu, a neki od osuđenih danas tvrde da za njih nisu tada i godinama poslije znali niti su se na njih mogli žaliti. Oni će uskoro dobiti poziv na odsluženje kazni, saznaje Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Uklanjanje dijela citata o zločinima počinjenim nad Bošnjacima iz tekstova jednog od nastavnih predmeta na Univerzitetu Victoria u Australiji, te ponavljanje lažne vijesti o uklanjanju materijala iz škole u Chicagu izazvalo je uznemirenje ali i kritike žrtava i stručnjaka iz polja tranzicijske pravde. Stručnjaci za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) navode da ovakvi lažni sadržaji i mediji koji ih prenose imaju važnu ulogu u procesu mijenjanja narativa i propagiranja nacionalističkih ideja.

Predmeti s velikim brojem optuženih još uvijek se neće moći voditi zbog manjka kapaciteta, što će dodatno usporiti procesuiranje ratnih zločina i postizanje pravde za žrtve, kažu stručnjaci za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Dvoje osuđenih ratnih zločinaca nadaju se da će biti izabrani za poslanike na izborima koji se trebaju održati narednog mjeseca u Srbiji, dok se još nekoliko njih koje traži sud UN-a ili za koje postoje navodi za ratne zločine, spremaju za trku za ulazak u Skupštinu.

U Bosni i Hercegovini postoji više od deset primjera davanja naziva ulicama ili javnim prostorima i institucijama po optuženima za ratne zločine, što je izazvalo kritike Evropske unije (EU) zbog razvoja revizionističkih narativa. Historičari i stručnjaci iz polja tranzicijske pravde navode da ukoliko se ova praksa zakonski ne zabrani, u budućnosti će se vidjeti veliki broj ovakvih primjera, što će onemogućiti proces pomirenja.

Osporavanje broja i identiteta žrtava Srebrenice, teorije međunarodne antisrpske zavjere koje se koriste za podrivanje međunarodnih sudova, te historijski revizionistički narativi koji veličaju ratne zločince i jačaju srpski nacionalizam navode se kao narativi i taktike koje se najčešće koriste u poricanju genocida u Srebrenici, prema novom “Izvještaju o negiranju genocida u Srebrenici 2020”.

Smrt katalonskog fotografa Jordija Pujola Puentea 17. maja 1992. godine, dok je pratio opsadu Sarajeva, pokrenula je u Barceloni val saosjećanja za ovaj grad, a to se nastavilo i do danas.