Nakon posljednjeg od nekoliko neuspješnih pokušaja tokom više od jedne decenije da se usvoji zakon kojim bi se zabranilo i kaznilo negiranje genocida počinjenog u Srebrenici, žrtve, stručnjaci i predlagači izmjena zakona sada glasnije nego prije postavljaju pitanje – vrijedi li ponovo pokušavati izglasati zakon o zabrani negiranja genocida ili je njegovo nametanje u ovom trenutku jedino rješenje?

Usvajanje izmjena Zakona o parničnom postupku na svim nivoima omogućilo bi žrtvama ratnih zločina da ne otkrivaju identitet kod traženja odštete, što pozdravljaju udruženja žrtava i pravnici, napominjući da i dalje ostaje problem nedostupnosti osuđenih ili nepostojanja imovine na njihovim imenima od koje bi se mogao naplatiti imovinskopravni zahtjev.

Državni tužioci duže od šest mjeseci vode istragu o otkrivanju identiteta zaštićenog svjedoka na suđenju za genocid u Srebrenici ali Tužilaštvo Bosne i Hercegovine odbija saopštiti rezultate svog rada.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) analizirala je posljednji izvještaj američkog State Departmenta o ljudskim pravima u BiH za 2020. godinu, koji se posebno fokusira na pitanja ljudskih prava, problema s neovisnošću pravosuđa, ograničenja slobode izražavanja, medija i interneta, uključujući nasilje i prijetnje nasiljem nad novinarima, korupciju u vlasti, trgovinu ljudima, nedostatak istraga i odgovornosti za nasilje nad ženama, kao i probleme zločina koji uključuju nasilje ili prijetnje nasiljem pripadnicima nacionalnih, etničkih i rasnih manjinskih grupa, te LGBT osobama.

Država je u posljednje dvije godine na ime naknade štete isplatila oko dva i po miliona konvertibilnih maraka (KM) zbog neosnovanog hapšenja i suđenja protiv 52 pravosnažno oslobođene osobe u Sudu Bosne i Hercegovine, pokazuju podaci Pravobranilaštva. Pravnici kažu da je veliki broj oslobađajućih presuda rezultat loših istraga Tužilaštva BiH, navodeći da je podjednako važna i uloga Suda kod potvrđivanja optužnica.

Sud Bosne i Hercegovine tokom prošle godine zaprimio je 16 optužnica u predmetima ratnih zločina, od čega je čak pola vraćano na doradu, a jedna odbijena. Nakon što su neki predmeti prebačeni entitetskom pravosuđu, a za druge utvrđeno da su optuženici nedostupni, u radu će Državnom sudu, prema podacima koje je prikupila Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), ostati samo šest optužnica iz prošle godine, što nije ni desetina norme.

Predsjednik Komisije za istraživanje o stradanju Srba u Sarajevu u prvoj od pet epizoda serijala “Sarajevski Srbi – nestali narod”, prikazanoj 9. marta na Radio televiziji Republike Srpske (RTRS), govorio je o dvogodišnjem radu ali nije iznosio nalaze Izvještaja od 1.000 stranica.

Prvi dan ljeta 1992. godine Mirsada Tursunović pamti kao najgori dan njenog života, kada je silovana u logoru “Caparde” kod Zvornika. Za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) ona govori o životnoj traumi koju 17 godina nije povjerila nikome i poručuje da žrtvama seksualnog nasilja moramo ostaviti vremena da progovore onda kada one za to budu spremne.

Tokom prethodne godine, 15 tužilaca Tužilaštva Bosne i Hercegovine koji rade na predmetima ratnog zločina u sudnicama se pojavilo manje od deset puta, dok pojedini tužioci nisu imali ni jedno ročište, niti su imali predmete pred Državnim sudom, pokazuje analiza.

Za 12 mjeseci ove godine, 29 tužilaca Državnog tužilaštva koji rade na predmetima ratnog zločina podiglo je devet optužnica protiv 25 osoba, što je upola manje optužnica u odnosu na 2019. godinu. Sud Bosne i Hercegovine je za ratne zločine pravosnažno osudio devet osoba na ukupno 93 godine i devet mjeseci zatvora.