Analize i istraživanja


Šta trebate znati o UN-ovoj rezoluciji o genocidu u Srebrenici 29. Aprila 2024. Analiza Generalna skupština Ujedinjenih nacija početkom maja trebala bi odlučivati o rezoluciji kojom se 11. juli proglašava međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici i traži uvrštavanje sudski utvrđenih činjenica o genocidu u obrazovne programe. Najava rezolucije izazvala je niz reakcija i netačnih navoda. Detektor sada donosi pregled najznačajnijih stvari koje trebate znati o rezoluciji.
Detektor Fact check: Dodikovo skupštinsko negiranje činjenica o genocidu u Srebrenici 19. Aprila 2024. Analiza Detektor je provjerio koliko se tri glavna navoda Milorada Dodika o genocidu u Srebrenici izrečena tokom skupštinske rasprave o izvještaju o ratnim događajima u ovom gradu razlikuju od činjenica utvrđenih u Haagu.
Roditelji oko 400 djece nestale u ratu žive u nadi da će ih pronaći dok se utrkuju s vremenom 2. Aprila 2024. Analiza Čak 29 beba prije navršene godine dana života nestalo je u Bosni i Hercegovini tokom rata, dok se još uvijek traga za 373 maloljetne osobe. Za one koji rade na pronalasku nestalih, najteži je susret s roditeljima koji ni tri decenije nakon rata ne odustaju i ukopavaju dio po dio svog djeteta, dok je informacija o potencijalnim masovnim grobnicama sve manje, ali i živih svjedoka.
Šta trebate znati o nametnutim izmjenama Izbornog zakona BiH 27. Marta 2024. Analiza Šest mjeseci pred održavanje Lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je više od stotinu izmjena Izbornog zakona kojima, između ostalog, sprečava trgovinu mjestima u biračkim odborima, kandidaturu osuđenim ratnim zločincima, osigurava ravnopravnost spolova i veću transparentnost o imovini i finansiranju kampanja. Domaćim vlastima je ostavio tri sedmice da koriguju tekst Zakona, a do tada donosimo najvažnije stvari koje trebate znati o ovim izmjenama.
U utrci za pravdom, Ukrajina ponavlja greške Bosne i Hercegovine 21. Februara 2024. Analiza Isključivi fokus ukrajinskih vlasti na kažnjavanju zločina ruskih snaga, koji je doveo do više od hiljadu suđenja u odsustvu ali i protiv vlastitih građana koji su navodno sarađivali s Rusijom, sada prijeti da ugrozi drugi važan proces – strateški pristup otklanjanju posljedica rata. Kijevske vlasti još od aneksije Krima 2014. godine rade na strategiji tranzicijske pravde ali, zbog nedostatka političke volje, ovaj okvir sistemskog pristupa pravdi, baš kao ni u BiH, nikada nije usvojen.
Aplauzi Ćoriću na knjizi uz navode o haškoj osudi nevinih Hrvata 20. Februara 2024. Analiza Promociju knjige Valentina Ćorića, koji je odslužio šesnaestogodišnju zatvorsku kaznu zbog ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, žrtve vide kao glorifikaciju svega za šta je rukovodstvo takozvane Herceg-Bosne osuđeno na ukupno 111 godina zatvora pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), čiji je rad osporavan govorima u Mostaru.
GA <3 ZA: Igrom riječi protiv cenzurisanja objava o ubistvima civila 16. Februara 2024. Analiza Informacije o ratu u Gazi na društvenim mrežama trpe cenzuru, posebno slike ubistava civila. Iako je protok dezinformacija koje šire opasne organizacije kao Hamas validno ograničen na društvenim mrežama, novinari ali i organizacije za ljudska prava smatraju da platforme, prvenstveno Facebook i Instagram, aktivno guše vijesti o stradanjima iz tog dijela svijeta.
Srbijanski regulator će ponovo odlučivati po prijavi prijedorskih logoraša protiv Happy TV-a 14. Februara 2024. Analiza Srbijansko Regulatorno tijelo za elektronske medije (REM) odlučivat će ponovo po prijavi bivših logoraša za navode u programu Happy TV-a da su logori u Prijedoru 1992. bili sabirni centri, jer je Upravni sud Republike Srbije zaključio da REM nije imao pravo da obustavi postupak u kome je morao obezbijediti i učešće prijavitelja.
Zašto za jedan sud i tužilaštvo u maju 1992. godine nije bilo rata 8. Februara 2024. Analiza Stevo Mumović je u oktobru 2023. godine pravosnažno oslobođen krivice za ratni zločin protiv civila. Ali on nije po tome poseban, nego po činjenici da u njegovom slučaju pravosudne institucije Republike Srpske nisu mogle utvrditi da je na području Vlasenice u maju 1992. godine postojao ratni sukob. Analiza Detektora otkriva kako je moguće da Okružno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu i Republičko tužilaštvo nisu mogli dokazati jednu od sudski utvrđenih činjenica Haškog tribunala i ko je kriv za ovakvu odluku.
Detektor Fact-Check: Osporavanje presuđenih činjenica o Markalama 6. Februara 2024. Analiza Novinska agencija Republike Srpske i Radiotelevizija tog entiteta objavili su u susret godišnjici Markala intervju s bivšim srbijanskim obavještajcem Jovanom Milanovićem u kojem je tvrdio da je eksplozija u kojoj je ubijeno preko 60 ljudi projektovana od strane “američke tajne službe i muslimanskih snaga u BiH”, što je suprotno nalazima Vijeća u nekoliko haških presuda.