Dvoje osuđenih ratnih zločinaca nadaju se da će biti izabrani za poslanike na izborima koji se trebaju održati narednog mjeseca u Srbiji, dok se još nekoliko njih koje traži sud UN-a ili za koje postoje navodi za ratne zločine, spremaju za trku za ulazak u Skupštinu.

U Bosni i Hercegovini postoji više od deset primjera davanja naziva ulicama ili javnim prostorima i institucijama po optuženima za ratne zločine, što je izazvalo kritike Evropske unije (EU) zbog razvoja revizionističkih narativa. Historičari i stručnjaci iz polja tranzicijske pravde navode da ukoliko se ova praksa zakonski ne zabrani, u budućnosti će se vidjeti veliki broj ovakvih primjera, što će onemogućiti proces pomirenja.

Osporavanje broja i identiteta žrtava Srebrenice, teorije međunarodne antisrpske zavjere koje se koriste za podrivanje međunarodnih sudova, te historijski revizionistički narativi koji veličaju ratne zločince i jačaju srpski nacionalizam navode se kao narativi i taktike koje se najčešće koriste u poricanju genocida u Srebrenici, prema novom “Izvještaju o negiranju genocida u Srebrenici 2020”.

Smrt katalonskog fotografa Jordija Pujola Puentea 17. maja 1992. godine, dok je pratio opsadu Sarajeva, pokrenula je u Barceloni val saosjećanja za ovaj grad, a to se nastavilo i do danas.

U Bosni i Hercegovini stotine porodica već četvrtinu stoljeća traga za posmrtnim ostacima svojih najmilijih, a dugogodišnju sporu potragu trenutno dodatno otežava i pandemija koronavirusa.

Zaim Konjhodžić je u Ljubuškom u ljeto 1993. godine čuvao unuke koji su kod njega došli iz Mostara, gdje je rat tada bjesnio. Kada su vojnici došli po njegovog oca, Alija bio je vani, provjeravajući da li mu je brat Sulejman odveden iz kuće u logor.

Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.

Više tužilaca Državnog tužilaštva i Kantonalnog tužilaštva u Bihaću već 15 godina vodi istragu o ubistvima četiri ratna zarobljenika i dva civila koje su u novembru 1994. zarobili pripadnici Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadne Bosne (NO APZB) u rejonu Šiljkovače kod Velike Kladuše, nakon čega su njihovi posmrtni ostaci pronađeni u susjednoj Hrvatskoj.

Muškarci koji su silovani ili seksualno zlostavljani tokom rata u Bosni i Hercegovini dugo nisu željeli da govore zbog straha od stigmatizacije.

Komisija Vlade Republike Srpske za utvrđivanje stradanja civila svih nacionalnosti na području srebreničke regije – čiji će rezultati biti objavljeni ove godine – u 12 mjeseci rada imala je četiri sastanka i nekoliko videokonferencija, a došlo je i do izmjene jednog od članova, saznaje Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).