Članak

Osumnjičeni za srebreničke zločine utočište pronalaze u Srbiji (VIDEO)

6. Jula 2018.11:01
Najmanje devet osumnjičenih za genocid i druge zločine počinjene u Srebrenici prešlo je iz Bosne i Hercegovine u Srbiju kako bi izbjegli procese zbog njihove navodne umiješanosti u masakr preko 7.000 Bošnjaka.

This post is also available in: English (English)

“Utrpali su nas u dva autobusa, prije toga su nam svezali ruke. Vidio sam da smo došli do nekih kuća i ekonomije u Branjevu. Tamo je bila vojska, ubojice, već su se čuli rafali… Tu su nas izveli. Vidiš smrt, očima je vidiš… Nema više života.”

Ovim riječima zaštićeni svjedok Z-2 je 2011. godine pred Sudom BiH opisao kako su ga pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) u julu 1995. iz Srebrenice odveli u Branjevo.

Najmanje 1.000 Bošnjaka ubijeno je na Vojnoj ekonomiji “Branjevo”, prema presudama Suda BiH, koji je za učešće u ovom zločinu pet bivših pripadnika Desetog diverzantskog odreda osudio na ukupnu zatvorsku kaznu od 122 godine.

Haški tribunal također je osudio jednog pripadnika Desetog diverzantskog odreda za zločine u Srebrenici, ali među osuđenima u Haagu i Sarajevu nije bio nekadašnji komandant odreda Milorad Pelemiš, koji boravi na slobodi u Srbiji.

“Tužilaštvo BiH izdalo je nalog za hapšenje Pelemiša, koji se nalazi na ‘Interpolovoj’ crvenoj potjernici, ali se i dalje često pojavljuje u srbijanskim medijima”, kaže za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN) Ivana Žanić, koordinatorica Fonda za humanitarno pravo (FHP).

U proteklih nekoliko godina Pelemiš se više puta pojavljivao u medijima u Srbiji i Republici Srpskoj, negirajući optužbe protiv njega te insistirajući na tome da se druga masovna ubistva u Srebrenici nisu dogodila.

Na suđenju bivšem komandantu VRS-a Ratku Mladiću u Haagu, Pelemiš je 2015. godine izjavio da nijedan od njih dvojice nije naredio strijeljanja u Branjevu.

“Ja nisam učestvovao u odabiranju vojnika i slanju na zadatak”, rekao je Pelemiš.

Uz Pelemiša, još osam osumnjičenih koji se dovode u vezu sa srebreničkim genocidom počinjenim 1995. godine pobjeglo je iz Bosne i Hercegovine u Srbiju, gdje je beogradsko Tužilaštvo za ratne zločine optužilo samo jednog od njih, dok srbijanske vlasti ignorišu pozive na djelovanje koji dolaze iz BiH.

Fond za humanitarno pravo podnio je krivične prijave Tužilaštvu za ratne zločine Srbije protiv Pelemiša i 11 drugih osoba zbog sumnje za umiješanost u srebrenički genocid. FHP je objavio dosje o Desetom diverzantskom odredu u kojem se navodi da su pripadnici ove jedinice ubili 1.200 Bošnjaka na ekonomiji “Branjevo” prema naređenjima koja su izdali Pelemiš i Dragomir Pećanac, lični ađutant Ratka Mladića.

FHP je također prijavio Pelemiša i Petra Salapuru zbog sumnje da su naredili egzekuciju 23. jula 1995. u selu Bišina, gdje je ubijeno najmanje 39 Bošnjaka.

“Do danas nemamo informaciju da li je Tužilaštvo za ratne zločine postupilo po našoj krivičnoj prijavi”, kaže Žanić.

Tužilaštvo za ratne zločine Srbije nije odgovorilo na upit novinara BIRN-a o ovoj krivičnoj prijavi i postupcima u vezi sa Srebrenicom. BIRN je također pokušao doći do Pelemiša kako bismo dobili i njegov komentar, ali bez uspjeha.

Najmanje devet osumnjičenih za genocid na slobodi u Srbiji
Pelemiš je samo jedan od nekadašnjih pripadnika vojske i policije Republike Srpske za kojima su bh. vlasti raspisale potjernice, ali nisu izručeni.

Tomo Kovač. Izvor: MKSJ

Tužilaštvo BiH je 2016. godine upozorilo da je bivši Mladićev lični ađutant Dragomir Pećanac u Srbiji, kao i još jedan pripadnik Desetog diverzantskog odreda – Zoran Obrenović.

“U interesu pravde pozivamo pravosuđe Srbije da ove osumnjičene krivično procesuira ili da ih izruči Bosni i Hercegovini”, reklo je Tužilaštvo.

Ivana Žanić kaže da su Pećanac i Obrenović među bivšim vojnicima protiv kojih je FHP podnio krivične prijave srbijanskom tužilaštvu.

Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović vjeruje da Srbija nije pokazala želju da sarađuje s BiH u procesuiranju ratnih zločina uprkos činjenici da su tužilaštva ove dvije zemlje još 2013. godine potpisala sporazum o saradnji.

“Ugovor koji su potpisala tužilaštva služi samo da zadovolji Evropsku uniju”, smatra Tahirović.

U rijetkim slučajevima kada Srbija preuzme određeni postupak, dodaje Tahirović, ne podižu se optužnice za genocid, pošto srbijanske vlasti ne prihvataju takvu definiciju srebreničkog masakra.

Prema dokumentaciji FHP-a o Desetom diverzantskom odredu, petorica je njegovih bivših pripadnika koji nisu procesuirani a trenutno žive u Srbiji. Tužilaštvo BiH vjeruje da se u Srbiji skrivaju još najmanje četvorica bivših pripadnika VRS-a koje BiH traži zbog optužbi za genocid.

Među njima su Borislav Stojšić i Rajko Drakulić, koji su u januaru ove godine optuženi za pomaganje u zatvaranju i pogubljenju bošnjačkih muškaraca iz Srebrenice i nasilnom premještanju žena i djece u julu 1995. godine. Oni su optuženi skupa s Miletom Kosorićem i Momčilom Tešićem, čije je suđenje počelo u junu.

Tužilaštvo BiH je 2016. godine također optužilo Svetozara Kosorića da je pomagao u izvršenju srebreničkog genocida tako što je pronalazio lokacije za privremeno zatvaranje i pogubljenje bošnjačkih muškaraca, a potom i pomagao u organizovanju prevoza žena i djece.

Prema tvrdnjama Tužilaštva BiH, Kosorić je nastanjen u Srbiji.

Bivši ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Tomislav Kovač također je optužen za genocid. Prema optužnici, policijske jedinice pod komandom Kovača učestvovale su u zarobljavanju bošnjačkih muškaraca i dječaka, u njihovom pritvaranju, prevozu i masovnim pogubljenjima na nekoliko lokacija. Međutim, Kovač nije prisustvovao ročištima pred Sudom BiH jer boravi u Srbiji, čije državljanstvo također posjeduje.

Murat Tahirović kaže da se saradnja Sarajeva i Beograda u predmetima ratnih zločina vidljivo smanjuje u posljednjih pet ili šest godina.

“Moglo bi se reći da postoji saradnja u obliku prijateljstva između tužilaca iz Srbije i BiH, oni skupa sjede i piju kafe, ali ne postoji prava saradnja”, kaže Tahirović.

Iz Tužilaštva BiH i Tužilaštva za ratne zločine Srbije nisu željeli odgovoriti na pitanja u vezi s regionalnom saradnjom u predmetima ratnih zločina.

Pravda u Srbiji spora za žrtve srebreničkog genocida
U 23 godine poslije srebreničkog genocida, u Srbiji je osuđen samo jedan pripadnik Desetog diverzantskog odreda, nakon što je priznao krivicu, a iz Tužilaštva BiH su kritikovali i ovaj predmet cijeneći da je kazna preblaga.

Viši sud u Beogradu. Izvor: BIRN BiH

Brano Gojković je 2016. osuđen na deset godina zatvora nakon što je priznao učešće u pogubljenju 800 Bošnjaka iz Srebrenice, incidentu koji je Tužilaštvo BiH nazvalo “jednom od najokrutnijih egzekucija tokom izvršenja srebreničkog genocida”.

“Posebno smo nezadovoljni jer Gojković nije svjedočio u sklopu svoje nagodbe o priznanju krivnje, kao i zato što je sporazum o priznanju krivnje sačinjen ubrzo nakon što je Bosna i Hercegovina uložila zahtjev za njegovo izručenje. Porodice srebreničkih žrtava su također izrazile nezadovoljstvo kaznom”, navedeno je iz Tužilaštva BiH.

Trenutno je pred srbijanskim sudovima u toku samo jedno suđenje za zločine povezane sa Srebrenicom, a radi se o suđenju za masakr u selu Kravica, gdje je u julu 1995. godine preko 1.300 Bošnjaka ubijeno u poljoprivrednom skladištu.

Nedeljko Milidragović, Aleksa Golijanin, Milivoje Batinica, Aleksandar Dačević, Bora Miletić, Jovan Petrović, Dragomir Parović i Vidosav Vasić optuženi su da su počinili ratni zločin ubijanjem bošnjačkih zatvorenika. Prethodno je Tužilaštvo BiH podiglo optužnice za genocid protiv Milidragovića i Golijanina, ali ih nije moglo uhapsiti jer od završetka rata u BiH 1995. godine žive u Srbiji.

Porodice žrtava koje su išle u Srbiju kako bi prisustvovale ročištima razočarane su procesom.

Predstavnica Udruženja “Majke enklava Srebrenica i Žepa” Kada Hotić suđenje pred Višim sudom u Beogradu naziva “cirkus”.

“Ovaj sud ne želi da kriminalci budu procesuirani, jer bi ih inače poslao nazad u BiH. Ali oni su pronašli sigurno utočište u Srbiji, koja ih prihvata i štiti”, kaže Hotić, čiji su muž, sin i dva brata nestali tokom srebreničkog genocida.

Tahirović također upućuje kritike na račun suđenja za Kravicu – koje je počelo 2017. a od tada je više puta odgađano – tvrdeći kako srbijansko tužilaštvo s predmetima koje je preuzelo od BiH postupa na “tragikomičan način”.

“Predmet ‘Kravica’ se odugovlači, baš kao da nikad ne žele da ga završe”, kaže Tahirović.

Erna Mačkić


This post is also available in: English (English)