Žrtve i region u iščekivanju posljednje presude Haškog tribunala
Hrvatske Republike Herceg-Bosne za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, prije nego što narednog mjeseca zatvori vrata.
Pravosnažnu presudu Tribunal će izreći Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću koji su optuženi za udruženi zločinački poduhvat s ciljem progona Bošnjaka s teritorija opština Stolac, Mostar, Čapljina, Ljubuški, Prozor, Vareš, Gornji Vakuf i Jablanica.
U 2013. godini, prvostepenom presudom Prlić je osuđen na 25 godina zatvora, Stojić, Praljak i Petković na po 20, Ćorić na 16, dok je Pušić dobio deset godina zatvora. Oni su proglašeni krivima za zločine protiv Bošnjaka u Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosni (HZHB), koja je, kako se navodi u optužnici, objavila svoje postojanje 18. novembra 1991.
U presudi je navedeno da je postojao udruženi zločinački poduhvat – u kome su učestvovali i pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, ministar odbrane Gojko Šušak i general Janko Bobetko – s ciljem progona Bošnjaka s teritorija na koje su Hrvati polagali pravo.
Tribunal je utvrdio da su zločini počinjeni u okviru udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bilo uspostavljanje “hrvatskog entiteta, djelimično u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine”, nasilnim i trajnim protjerivanjem muslimanskog stanovništva iz osam opština u BiH.
Na ovu presudu su uložene žalbe – haški tužioci zatražili su izricanje većih kazni, dok su Odbrane zatražile oslobađajuću presudu.
Hrvatska je dva puta zatražila da se uključi u postupak kako bi osporila navode o udruženom zločinačkom poduhvatu, ali je to Haški sud odbio.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je prije presude kazala da očekuje donošenje oslobađajuće presude, a i ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović je izjavio da “Hrvatska nije bila strana u sukobu u BiH”.
Ove izjave osudila je Inicijativa mladih za ljudska prava i pozvala Sabor da ispita da li je predsjednica Grabar-Kitarović prekršila propise kada je izjavila da se nada da će šest bivših čelnika Herceg-Bosne biti oslobođeni optužbi.
U toku postupka, priloženi su dokazi koji pokazuju da je Hrvatska finansirala snage Hrvatskog vijeća obrane (HVO) za vrijeme sukoba s Armijom BiH (ABiH). Prema ovim dokazima, hrvatske vlasti su odobrile 15 većih isplata. Svaka odobrena uplata iznosila je 83 miliona dinara, što bi iznosilo oko 400.000 današnjih konvertibilnih maraka. Sveukupne transakcije iznosile su oko 16 miliona maraka.
Amer Đulić, predsjednik Udruženja logoraša opštine Stolac, kao 17-godišnjak proveo je tri najteža dana u logoru “Koštana bolnica”, rekavši da je prvi put u životu vidio mučenja, udaranja i ubijanja.
“Ko god je prošao kroz bolnicu, osjetio je posljedice. Niko nije prošao da nije bar šamar dobio. Cilj ovih dana je samo razotkrivanje istine. ‘Koštana bolnica’ je veliko zlo koje se desilo. Borit ću se da pričam istinu, da se borim za nju. To je moj cilj i smisao života. Želim tako da živim”, izjavio je on.
Suđenje Prliću i ostalima počelo je 26. aprila 2006. godine. Tokom 465 radnih dana, tužioci su pred Sud izveli 249 svjedoka, a sve Odbrane 56 svjedoka.
Prvostepena presuda, koja je izrečena 29. marta 2013., najduža je u istoriji Suda i ima 2.620 stranica.
Rasprava o žalbama završena je krajem marta ove godine. Prlić i ostali su se 2004. dobrovoljno predali Haškom tribunalu.
Posljednju presudu Haškog tribunala, koji svoja vrata zatvara 31. decembra, pratit će oko 100 predstavnika udruženja i žrtava iz BiH. Također, za presudu su veliko interesovanje pokazale i brojne medijske kuće. Na desetine novinara iz BiH, Hrvatske, ali i ostatka Evrope, akreditovano je za praćenje izricanja presude.
Žalbeno vijeće Haškog tribunala koje će izreći presudu sastoji se od predsjednika suda Carmela Agiusa, te sudija Theodora Merona, Fausta Pocara, Liu Daquna i Bakone Justice Molotoa.
