Cvetković od BiH traži više od 300 hiljada KM

00 konvertibilnih maraka (KM) zbog vremena provedenog u pritvoru.

Kako je u završnim riječima na ročištu održanom po Cvetkovićevoj tužbi obrazložio njegov advokat Nemanja Zirojević, 244.050 KM se traži na ime nematerijalne štete nastale nezakonitim lišenjem slobode, iznos od 5.544 KM na ime obične štete, kao i 84.213 KM na ime izgubljene dobiti.

“Tužilac traži da mu se isplati iznos od 150 KM po provedenom danu u pritvoru, a bilo ih je ukupno 1.627 od hapšenja i ekstradicije u Izraelu do pritvorske jedinice Suda BiH, što predstavlja 244.050 KM nematerijalne štete. I s takvim iznosom neće pronaći olakšanje u životu koje bi moglo da nadoknadi gubitak porodice, osudu javnosti i prezir okoline”, istakao je Zirojević.

Advokat je rekao i da je Cvetkovićev boravak u pritvoru “nepopravljivo” narušio njegovo psihičko stanje, da je prije hapšenja u Izraelu imao izgrađen miran i perspektivan život, kao i da je ostvarivao sasvim solidna primanja, zbog čega se traži odšteta u vidi izgubljene dobiti.

Pomoćnik državnog pravobranioca Sead Zukanović je zatražio da se tužba odbije u cijelosti, navodeći da tužena strana ne može odgovarati za tretman koji je tužilac imao kao pritvorenik u Izraelu, te pojasnio da se radi o subjektivnom mišljenju kada je u pitanju povreda ličnosti, ugleda i časti.

“Nedvojbeno je da je postupak izručenja u pritvorsku jedinicu Suda BiH protekao s najvišim principima zaštite ljudskih prava. Sam je tužilac istakao korektan i profesionalan tretman za vrijeme koje je proveo u pritvoru BiH”, dodao je Zukanović.

Cvetković je uhapšen u augustu 2010. u Izraelu na osnovu međunarodne potjernice koja je raspisana na zahtjev BiH jer je bio osumnjičen za genocid. Nakon tri godine postupka, pravosuđe u Izraelu donosi odluku da ga izruči BiH.

Sud BiH odredio mu je pritvor u kojem je bio do prvostepene presude u julu 2015. godine. Cvetkovića je Sud BiH pravosnažno oslobodio optužbi da je u julu 1995. učestvovao u ubistvima oko 900 bošnjačkih muškaraca na Branjevu.

Prije završnih riječi, vještak neuropsihijatar doktorica Zorica Lazarević je nakon razgovora sa Cvetkovićem i uvidom u medicinsku dokumentaciju u mišljenju konstatovala da on ispoljava simptome anksiozno-depresivnog poremećaja.

“Za vrijeme od 941 dana pritvora u Izraelu i 686 dana pritvora u BiH, doživljavao je strah jakog intenziteta. Za vrijeme kada mu je pritvor ukinut pa do pravosnažne presude, doživljavao je psihičke patnje i duševne bolove srednjeg intenziteta”, zaključila je doktorica Lazarević u nalazu.

Pomoćniku pravobranioca je odgovorila da ostavlja mogućnost da je anksiozno-depresivni poremećaj mogao nastati Cvetkovićevim učešćem u ratu, odnosno pripadnosti VRS-a, a Zukanović je istakao prigovor i na dio nalaza da je “jaki strah trajao 1.267 dana” pozivajući se na utvrđenu dosadašnju praksu da takav strah maksimalno traje 30 dana.

Cvetković je svjedočeći u svoju korist pomenuo da je u privoru u Izraelu imao problema, da je prebacivanjem u pritvor u BiH na početku bio izolovan, ali i da je kasnije imao tretman kao i ostali pritvorenici.

Prema njegovim riječima, teško mu je bilo da objasni da s onim zašto je bio optužen nema ništa, zbog čega je zapao u porodične neprilike.

“Do pritvora sam imao normalan život, a sad se obraćam ni sam više ne znam kome za radno mjesto. Ni presuda mnogim ljudima nije promijenila mišljenje. Niti želim biti heroj, niti želim biti zločinac”, istakao je Cvetković, te dodao da mjesečno posjećuje psihijatra i koristi terapije.

Stranke će odluku Suda po Cvetkovićevoj tužbi dobiti u zakonskom roku.