Islamska država koristi “neke odluke” Tribunala da bi prijetila Srbima i Hrvatima u BiH.
“Situacija u regionu je gora nego prije rata… Neke odluke ovog suda služe Islamskoj državi kao razlog za prijetnje hrišćanskoj većini u BiH”, kazao je Karadžić.
Na statusnoj konferenciji, Karadžić je sugerisao da je to posljedica dužine žalbenog postupka koji se protiv njega vodi pred sudskim Mehanizmom (MICT), pravnim nasljednikom Tribunala.
Tribunal je krajem marta 2016. godine, Karadžića nepravosnažno osudio na 40 godina zatvora, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici, progon muslimanskog i hrvatskog stanovništva širom BiH, terorisanje civila u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Na tu presudu žalbe su uložili i Karadžić i tužioci, a postupak po tim žalbama je u toku pred sudskim Mehanizmom.
Na statusnoj konferenciji, Karadžić je rekao da je “prilično zabrinut” zbog “dužine trajanja postupka i vremena kada se očekuje odluka”. Zabrinut je, kako je kazao, “i radi lične, porodične situacije i radi situacije u regionu”.
Karadžić je ocijenio da su “odnosi u regionu pogoršani”.
“Čak se i Islamska država usudila da prijeti Srbima i Hrvatima i može doći do tragedije”, rekao je Karadžić.
Predsjedavajući sudija Theodor Meron prekinuo je optuženog riječima da žalbeni postupak kasni zbog zahtjeva samog Karadžića, kao i Tužilaštva, da dobiju više vremena za pripremu žalbi.
“Kašnjenje od devet mjeseci predstavlja dodatno vrijeme koje smo dali vama i tužiocima… da bismo vam omogućili da učinite žalbu najboljom mogućom”, rekao je Meron.
Karadžić je uzvratio da nije nezadovoljan, već da “izlaže žaljenje i posljedice”.
Do kraja žalbenog postupka, za koji ne postoji rok, ostaje da sudije prouče pisane žalbe i zakažu usmenu raspravu o njima. Potom će se sudije povući radi odlučivanja o pravosnažnoj presudi Karadžiću.
Karadžić je žalbom tražio da bude oslobođen, a tužioci da mu bude izrečena maksimalna, doživotna zatvorska kazna.
Denis Džidić
