Članak

Karadžić želi Skype u pritvoru

13. Juna 2017.14:28
Bivši predsjednik Republike Srpske (RS) Radovan Karadžić zatražio je od suda u Haagu da mu dozvoli korištenje Skype-a iz pritvora kako bi komunicirao s porodicom.

This post is also available in: English

Theodor Meron, predsjednik Mehanizma za međunarodne tribunale, dao je rok od dva mjeseca Uredu registrara da mu dostave sve informacije o kreiranju sigurnog sistema online videokomuniciranja između osoba u pritvoru i van, kako bi odgovorili na Karadžićevu molbu.

Karadžić je prvi put zahtjev da putem Skype-a razgovara s porodicom uputio u proljeće ove godine, a Ured registrara ga je odbio uz obrazloženje da ta komunikacija nije dovoljno bezbjedna.

Bivši predsjednik Republike Srpske se zatim žalio na ovu odluku, a Ured registrara je rekao da trenutno razmatra različite opcije za osiguranje videokomunikacijskog sistema, te da su organizirani sastanci s Vladom Norveške koja ima program za videoprenose suđenja, te Međunarodni komitet Crvenog krsta, koji ima sistem komuniciranja za pritvorenike.

Meron u svojoj odluci navodi da je dao rok od dva mjeseca Uredu registrara da obavi sve ove provjere i da mu dostavi sve informacije kako bi se mogla donijeti odluka o Karadžićevom zahtjevu.

Predsjednik Mehanizma za međunarodne tribunale u odluci navodi i da “u principu smatra da Skype treba biti dostupan zatvorenicima u Haagu”.

Rok koji je Meron dao Uredu registrara je 12. august.

Haški tribunal je krajem marta prošle godine Karadžića nepravosnažno osudio na 40 godina zatvora, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Istom presudom je oslobođen krivice za genocid počinjen 1992. godine u nekoliko općina u BiH.

Krajem prošle godine Karadžić je uložio žalbu Mehanizmu za međunarodne tribunale – koji je osnovan kako bi okončao rad Haškog suda – zatraživši da bude oslobođen. Haško tužilaštvo se također žalilo zahtijevajući da Karadžić bude proglašen krivim za genocid počinjen 1992. godine.

Konačna presuda se očekuje naredne godine.

 

Denis Džidić


This post is also available in: English