U odluci koju je potpisao sudija Aydin Sefa Akay navodi se kako Petronijević nije znao da je zahtjev Radovana Karadžića za privremenu slobodu bio povjerljiv kada ga je objelodanio medijima u Srbiji i u regionu.
“Ne postoje razlozi da se vjeruje da je Petronijević bio svjestan u vremenu kada je dao izjavu medijima, da su podaci o kojima govori povjerljive prirode, te stoga nije voljno i hotimično izvršio nepoštivanje suda”, navodi se u odluci.
Sredinom juna ove godine, predsjednik Međunarodnog sudskog mehanizma Theodor Meron otvorio je, na zahtjev Tužilaštva, istragu protiv Petronijevića jer je medijima objavio sadržaj povjerljivog podneska kojim je sam Karadžić, krajem aprila, zatražio da bude nakratko pušten na slobodu, kako bi u Srbiji prisustvovao četrdesetodnevnom pomenu preminulom bratu Ivanu.
U dopisu sudiji Meronu tužioci navode da je “član tima za Karadžićevu odbranu dostavio povjerljivu informaciju medijima, otkrivajući da je Karadžić zatražio privremeno oslobađanje kako bi prisustvovao pomenu bratu, kao i da je Vlada Srbije dala neophodne garancije”.
Petronijević je u odgovoru kazao da “nije svjesno ni namjerno otkrio medijima nijednu informaciju koja je, po njegovom najboljem znanju, bila povjerljiva”.
Kako je rekao, tog “dana su ga kontaktirali različiti mediji kako bi komentarisao vjerodostojnost informacija da je Haški sud odobrio privremeno oslobađanje Karadžića”, dok on nije imao informaciju da je Karadžić podnesak priložio u povjerljivoj formi.
Karadžić je 24. marta nepravosnažno osuđen na 40 godina zatvora. Haški tribunal ga je proglasio krivim za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Karadžić je zatražio i da do donošenja konačne presude bude pušten na privremenu slobodu u Republiku Srpsku, ali su sudije i taj zahtjev odbile.
