Utorak, 8 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Svjedok Bursik, koji je kao istražitelj Haškog tužilaštva više puta razgovarao sa Nikolićem, potvrdio je da on nije spomenuo Mladićev gest u svojoj izjavi o priznavanju krivice u maju 2003. godine, iako je to učinio u izjavi datoj samo mjesec dana ranije.

“To je bio prvi put da sam ja to čuo… Bilo je nepodudarnosti, slažem se. Nikolić nije spomenuo Mladićev gest u sporazumu o priznavanju krivice”, rekao je on.

Nikolić, bivši oficir za bezbjednost Bratunačke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), osuđen je na 20 godina zatvora za zločine počinjene u Srebrenici, nakon priznanja krivice.

U junu 2013. godine, Nikolić je svjedočio protiv Mladića i opisao susret s optuženim 13. jula 1995. kod sela Konjević Polje. Izjavio je da mu je Mladić, poslije obećanja zarobljenim Bošnjacima da će biti razmijenjeni, gestom rukom najavio da će svi oni zapravo biti pobijeni.

Mladić, nekadašnji komandant Glavnog štaba VRS-a, optužen je za genocid počinjen nad Bošnjacima u Srebrenici u julu 1995. godine. Sudi mu se i za progon nesrpskog stanovništva, koji je u nekoliko opština poprimio razmjere genocida, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

U sporazumu o priznavanju krivice, koji je citirao branilac Branko Lukić, Nikolić je naveo samo da je 13. jula 1995. optuženom podnio raport na raskrsnici kod Konjević Polja i da je Mladić rekao zarobljenicima da će biti razmijenjeni.

Bursik je posvjedočio da je Nikolić imao priliku da ispravi svoju izjavu o priznavanju krivice iz maja 2003. godine, ali da to nije učinio. Aprilski razgovor sa Nikolićem, kojem su prisustvovali njegovi tadašnji branioci, tužioci nisu snimali, izjavio je svjedok, iako su ih, po Mladićevoj Odbrani, na to obavezivala pravila Suda.

“To je bio propust, za koji prihvatam odgovornost”, kazao je Bursik.

O tom razgovoru, čija je svrha bila da se utvrdi “šta je Nikolić spreman da prizna”, Bursik je, kako je rekao, tek krajem juna 2003. sačinio službenu bilješku u kojoj je prvi put citiran Nikolićev opis Mladićevog gesta.

Na pitanje branioca Lukića da li bi pouzdaniji bio audio ili video snimak te Nikolićeve izjave, svjedok je odgovorio: “Da.” Upitan zašto Nikolića nije pitao o Mladićevom gestu tokom razgovora koji su bili snimani, on je uzvratio da se “nikada nije došlo” do te teme.

Na pitanje da li veću dokaznu težinu ima Nikolićevo priznanje krivice, u kojoj nije spomenuo Mladićev gest, ili službena bilješka o razgovoru u kojem to jeste spomenuo, Bursik je odgovorio: “Potpisani sporazum o priznavanju krivice.”

Svjedok je potvrdio i da je Nikolić tužiocima prvo priznao da je on naredio masovno ubistvo oko 1.000 muslimanskih zarobljenika u selu Kravica 13. jula 1995. godine, a zatim to priznanje povukao, tvrdeći da je mislio da je ono bilo uslov za sporazum s Haškim tužilaštvom.

Prema iskazu Bursika, tokom razgovora sa tužiocima, Nikolić je prvo “dosta vrdao”, ali je kasnije “počeo da daje informacije“.

“Na kraju sam vjerovao da je većina onog što nam je rekao bila istina, ali ne cijela priča”, izjavio je Bursik.

Suđenje Mladiću biće nastavljeno u utorak, 15. septembra.

Najčitanije
Saznajte više
Sutkinja Sena Uzunović objasnila zašto je podnijela krivičnu prijavu protiv Milorada Dodika
Sena Uzunović, sutkinja Suda Bosne i Hercegovine, podnijela je krivičnu prijavu protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, za lažno prijavljivanje i davanje dara ili drugih oblika koristi, jer je nakon izricanja presude rekao da je došao njen blizak rođak i tražio novac za oslobađajuću presudu, potvrdila je sutkinja za Detektor.
Ambasada Ukrajine osudila postavljanje spomenika ruskom diplomati u BiH
U Istočnom Sarajevu 8. jula postavljena je bista Vitaliju Čurkinu, preminulom ruskom ambasadoru u Ujedinjenim nacijama koji je zaustavio rezoluciju za osudu genocida u Srebrenici. Iz Ambasade Ukrajine naveli su za Detektor da je to čin revizionizma i provokacije.
U Bratuncu obilježena 33. godišnjica zločina