Subota, 7 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Jedan od predlagača ove rezolucije, Mirsad Mešić je kazao da, uprkos presudama Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala, Parlament BiH se o genocidu u Srebrenici nije očitovao zbog odnosa poslanika iz RS-a.

“Mislim da je osnovna civilizacijska obaveza svih ljudi u BiH, kao što je to slučaj u svijetu, da podrže takvu rezoluciju kojom se osuđuje genocid i stradanje svih nevinih osoba u BiH, i valjda je to minimum koji možemo da učinimo da bismo stvorili bolje uslove za pomirenje u BiH”, rekao je Mešić.

Evropski parlament je 2009. godine usvojio sličnu rezoluciju o Srebrenici, kao i parlament Republike Srbije, te Kanade.

Rezolucijom o Srebrenici trebao bi se osuditi genocid koji je počinjen u julu 1995. godine, kada je ubijeno oko 8.000 srebreničkih dječaka i muškaraca. Predlagači rezolucije traže od pravosudnih organa da zakonski sankcionišu one koji negiraju genocid. U rezoluciji se navodi da je to dokument kojim se odaje počast svim stradalim u našoj zemlji, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost.

Pored Mešića, predlagači rezolucije su Denis Bećirović i Zaim Backović, a podržao ju je i veliki broj udruženja iz Srebrenice.

Munira Subašić iz Udruženja “Majke enklava Srebrenica i Žepa” kazala je da je sramota da, 20 godina nakon genocida, Parlament BiH nije usvojio rezoluciju.

“Svake godine, pa i ove, dobivamo uvrede iz Republike Srpske, jer se još uvijek negiraju žrtve i brojke. Ako ne usvoje tu rezoluciju, onda su ponosni na genocid koji su učinili i na zločince, ako ne dignu ruke i ne glasaju za nju”, izjavila je Subašić.

Dušanka Majkić, članica Zastupničkog doma iz reda srpskog naroda, smatra da je ova rezolucija jedino usmjerena na brigu o bošnjačkim žrtvama i da je zbog toga nikada ne bi mogli podržati.

“Mi nećemo biti u momentu glasanja sve dok Predstavnički dom vodi Šefik Džaferović. Da jesmo tamo, ne bismo glasali, jer ovoj zemlji treba da se o bliskoj prošlosti sjedne i dogovori politički šta ćemo sve prihvatiti, a šta sve sporiti. Gdje su žrtve i jednih i drugih i trećih?”, navela je Majkić i dodala da rezolucije svakako nisu obavezujući dokumenti.

U rezoluciji se, između ostalog, navodi da je privođenje pravdi preostalih osumnjičenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine, preduslov za izgradnju trajnog mira i stabilnosti u BiH i regionu.

I ranije je predlagana Rezolucija o genocidu u Srebrenici, ali nije usvojena zbog nedostatka podrške poslanika iz RS-a.

Najčitanije
Saznajte više
Ustavni sud odbio apelacije trojici osuđenih za ratne zločine
Ustavni sud BiH odbio je kao neosnovane zahtjeve trojice pravosnažno osuđenih za ratne zločine za donošenje privremenih mjera kojima će vratiti postupak na početak, ukinuti izdržavanja kazne zatvora te staviti van snage crvenu potjernicu.
Šta trebate znati o izvještaju o svjetskim katastrofama i dezinformacijama
Štetne informacije nisu samo tehnički problem, već egzistencijalna prijetnja humanitarnom radu, dok sposobnost humanitarnih aktera da djeluju zavisi isključivo od njihovog integriteta i povjerenja koje uživaju u zajednicama, navodi se u Izvještaju Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.
Ustavni sud BiH odbio zahtjev bivšoj sutkinji za ukidanje zabrane putovanja
Usvojena ažurirana Komunikacijska strategija VSTV-a
Optužnica protiv ruskog dobrovoljca iz Modriče vraćena na doradu