Četvrtak, 7 maja 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Neđo Vlaški, nekadašnji funkcioner Službe državne bezbjednosti Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) BiH, kazao je da odluka bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića da osnuje strukture srpskog naroda “odslikava društvenu stvarnost tog vremena”.

“Stalna ponižavanja i preglasavanja srpskih kadrova, zatim kršenje procedura u svim institucijama, dobilo je takve razmjere da je jedina moguća reakcija bila da se djeluje na ovakav način. To je bila slika tog vremena”, rekao je Vlaški. 

Prema njegovom iskazu, krajem 1991. i početkom 1992. godine postojala je “očajnička potreba da se srpski kadar i interesi zaštite”, te je on mnogo prije sukoba uvidio “političke i medijske pripreme za rat protiv Srba”.

Vlaški je svjedočio na suđenju bivšem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću, koji je optužen za genocid u Srebrenici i još nekoliko općina, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. 

Mladiću se sudi i za progon Bošnjaka i Hrvata s područja 15 općina pod srpskom kontrolom, od kojih je jedna Trnovo. 

Radovan Karadžić, kojem se u Haagu sudi za iste zločine, naveden je u optužnici protiv Mladića kao član udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bio trajno uklanjanje nesrpskog stanovništva s područja na koja su bosanski Srbi polagali pravo, kroz činjenje zločina.

Tokom unakrsnog ispitivanja, haški tužioci su Vlaškog ispitivali o tome da li je u aprilu i maju 1992. bio član Kriznog štaba općine Trnovo, što je on negirao, pojasnivši da je u tom periodu nekoliko puta prisustvovao sastancima Kriznog štaba, ali kao “posmatrač i gost koji se bavio bezbjednosnim pitanjima”.

Vlaški je kazao da u tom periodu “nije bila moguća zajednička vlast s muslimanima u Trnovu”, jer su oni, kako je dodao, “poduzimali sve da onemoguće djelovanje srpske vlasti u policiji i drugim strukturama”.

Na pitanje tužilaca da li mu je poznato da je srpski Krizni štab krajem maja 1992. pripremao napad na bošnjačka sela u Trnovu, Vlaški je odgovorio da mu to nije poznato.

“To je malo vjerovatno, jer opština Trnovo je demografskog sastava da je samo 30 posto srpskog stanovništva, i nama je odgovaralo mirno rješenje sukoba. Ja sam bio uključen u to kao član mirovnog vijeća. Ovi događaji koji su navedeni o napadu… prvi put vidim jer sam 13. maja otišao s tog područja i nisam čuo za njih”, rekao je Vlaški.

Suđenje Mladiću se nastavlja u srijedu, 5. novembra.

Najčitanije
Saznajte više
Ukinut pritvor optuženom za zloupotrebe položaja u “Vitezitu”
Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine ukinuo je pritvor Tomislavu Zubaku, optuženom za zloupotrebe položaja i ovlaštenja, te nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija, navodi se u saopštenju.
Jasminka Knežević sa advokatom Damirom Beglerovićem ispred Posebnog odjela Vrhovnog suda Federacije BiH. Foto: Detektor
Jasminka Knežević: Nije mogao biti izuzet sadržaj telefona optužene
Na suđenju suspendovanoj tužiteljici sarajevskog Kantonalnog tužilaštva Jasminki Knežević za odavanje službene tajne, vještak Optužbe kazao je da nije mogao obaviti vještačenje telefona optužene, jer nije bilo mogućnosti za otkrivanje lozinke.
Sudska praksa u BiH postaje prepreka javnosti da bude informisana