Članak

Plan zatvaranja Srebreničana

27. Novembra 2013.00:00
Svjedočeći u Odbranu Radovana Karadžića, nekadašnji oficir Vojske Republike Srpske (VRS) Milenko Todorović rekao je da je postojao plan da se preko hiljadu bošnjačkih zarobljenika iz Srebrenice u julu 1995. godine prebaci u Bijeljinu.

This post is also available in: English

Todorović, bivši oficir za bezbjednost Istočnobosanskog korpusa VRS-a, koji je bio nadležan za “sabirni centar” za ratne zarobljenike u Batkoviću kod Bijeljine, kazao je da mu je dan poslije pada Srebrenice Zdravko Tolimir iz Glavnog štaba VRS-a napismeno najavio da će “između 1.000 i 1.200” bošnjačkih zarobljenika iz Srebrenice biti prebačeno u Batković.

Tolimira je Haški tribunal nepravosnažno osudio na doživotni zatvor zbog učešća u genocidu u Srebrenici i Žepi.

Zarobljenici, međutim, nisu stigli u naredna “dva ili tri dana”. Todorović je posvjedočio da mu je, zatim, na pitanje kada će srebrenički Bošnjaci biti prebačeni u Batković, Tolimir telefonom odgovorio da se “odustalo od tog plana”.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, optužen je za genocid nad oko 7.000 Bošnjaka iz Srebrenice počinjen u danima nakon što je VRS 11. jula 1995. godine zauzela tu enklavu. Njemu se sudi i za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, koji je u sedam opština poprimio razmjere genocida, snajperisanje i granatiranje Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Prema optužnici, umjesto u logor Batković, zarobljeni muškarci iz Srebrenice prebačeni su u okolinu Zvornika, gde su ih pripadnici VRS-a strijeljali.

U Karadžićevu odbranu je na ovom ročištu svjedočio i bivši komandant Teritorijalne odbrane u Banjoj Luci i član Kriznog štaba Autonomne Regije Krajina (ARK) Milorad Sajić. On je kazao da Krizni štab nije mogao da naređuje komandantu Prvog krajiškog korpusa VRS-a Momiru Taliću, niti šefu regionalne policije Stojanu Župljaninu.

Taliću se u Haagu sudilo po optužnici za genocid, ali je umro prije kraja procesa, a Župljanin je nepravosnažno osuđen na 22 godine zatvora zbog progona i drugih zločina nad nesrbima.

Na zasjedanjima Kriznog štaba, po riječima svjedoka, zvaničnici iz Prijedora govorili su o logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje, ali samo o nedostatku hrane i odjeće.

U unakrsnom ispitivanju, tužiteljka Catrina Gustaffson predočila je Sajiću da je u bošnjačkim i hrvatskim selima po njegovom naređenju sprovedena akcija “razoružavanja”, tokom koje je zarobljen veliki broj civila. Sajić je odgovorio da je naredio oduzimanje “nelegalnog” oružja od svih civila, bez obzira na nacionalnost. Ograđujući se da nije znao “kako je ko to odradio” po opštinama, rekao je da je “sigurno najviše oružja oduzeto od Muslimana i Hrvata”.

Negirao je, međutim, da je strateški cilj srpskog rukovodstva bilo “čišćenje teritorija od nesrpskog stanovništva”. 

Sajić je kazao i da mu je tadašnji gradonačelnik Banje Luke Predrag Radić ispričao da su ga, tokom posjete Omarskoj, zarobljenici dočekali pozdravom sa tri uzdignuta prsta i pjesmama o “Velikoj Srbiji”. Svjedok je sugerisao da su to činili dobrovoljno i da ih niko nije mogao primorati.

Suđenje Karadžiću će biti nastavljeno u četvrtak, 28. novembra.

Radoša Milutinović


This post is also available in: English