Početkom juna na adresu Tužilaštva BiH stigla je anonimna krivična prijava protiv glavnog tužioca Milanka Kajganića, tužiteljice Vedrane Jovičić i generalnog direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA BiH) Almira Džuve u kojoj se terete za zloupotrebu položaja i omogućavanje nezakonitog VIP tretmana Miloradu Dodiku prilikom njegovog privođenja u kompleks pravosudnih institucija.
Sutkinja Suda BiH Azra Miletić za Detektor kaže da “onaj ko prijavljuje nema drugog izlaza” jer je Tužilaštvo BiH jedino nadležno. Istovremeno upozorava da se u ovakvim slučajevima postavlja pitanje objektivnosti.
Miletić pojašnjava da Tužilaštvo BiH nema višu tužilačku instancu zbog čega smatra da je zakonodavac još ranije trebao izmijeniti zakonska rješenja i urediti ovu oblast. Kao primjer navodi kantonalna tužilaštva, gdje glavni tužilac u sličnim situacijama može zatražiti od Federalnog tužilaštva da za postupanje odredi drugo tužilaštvo.
Takva mogućnost u Državnom tužilaštvu ne postoji jer nema hijerarhijske instance iznad koje se može ići.
“Nije pitanje hoće li se predmet voditi objektivno, već je važna i vanjska percepcija objektivnosti. To može biti percepcija javnosti ili medija, al je vrlo teško reći da je to tačno i strogo obavezno”, kaže Miletić.
Zbog toga smatra da bi se zakon trebao izmijeniti tako da se, iz važnih razloga, omogući prenošenje predmeta na drugo tužilaštvo.
Bivši sudija Suda BiH, a danas advokat Vlado Adamović, smatra da zakon jasno uređuje ovakve situacije kroz institut obaveznog izuzeća.
VIP tretman Dodiku
Protiv glavnog državnog tužioca Milanka Kajganića i tužiteljice Vedrane Jovičić u novembru 2025. godine, pisao je Detektor ranije, podnesena je krivična prijava u kojoj se navodi da su štitili Radovana Viškovića, Milorada Dodika i Nenada Stevandića u predmetu koji se vodio protiv njih.
Predmet je formiran na osnovu prijave Džermina Pašića, zamjenika glavnog tužioca. Dodik, Višković i Stevandić su bili osumnjičeni za krivično djelo “napad na ustavni poredak”, a početkom novembra donesena je naredba o obustavi istrage u ovom predmetu.
Pašić u prijavi navodi kako su Kajganić i Mijović u periodu od 22. januara do 3. novembra 2025. godine, da bi zaštitili osumnjičene, počinili krivično djelo “zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja”.
U predmetu protiv Viškovića, Dodika i Stevandića u početku je radio tim tužilaca. Međutim, kasnije je odlukom Kajganića, a što je prema navodima prijave protiv njega navodno uradio u dogovoru sa Mijović, ona ostala jedina tužiteljica u ovom predmetu.
U novoj krivičnoj prijavi koja uključuje i direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA BiH) navode se optužbe za zloupotrebu položaja i omogućavanje nezakonitog tretmana Miloradu Dodiku.
Kako je to objavila Slobodna Bosna, incident dogodio 4. jula 2025. kada je šef osiguranja Suda BiH naredio sudskom policajcu da u krug institucija, bez ikakve prethodne kontrole, propusti dva vozila od kojih je jedno bilo u vlasništvu OSA-e, a drugo MUP-a Republike Srpske. U tim vozilima je, van uobičajenih procedura, dovezen Dodik, o čemu navodno postoji i službena zabilješka postupajućeg sudskog policajca.
U prijavi je navedeno i da je direktor OSA-e, nakon saslušanja pred parlamentarnom Komisijom za nadzor nad radom agencije, tajno posjetio Kajganića i od njega tražio da mu preda video-snimke nadzornih kamera na kojima je zabilježen Dodikov dolazak. Prema istoj prijavi, Džuvo je navodno poslao šefa tehničkog odjela OSA-e Džanija Fazlića da izuzme snimke, ali je Sud to odbio bez službenog pismenog zahtjeva agencije.
Iz Tužilaštva BiH do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor da li su postupili po ovoj prijavi.
Adamović objašnjava da je unutrašnjim pravilima tužilaštva propisano ko preuzima predmet kada je prijavljeni glavni tužilac.
“U svakom slučaju zadužen je neko, a taj neko je položio zakletvu da će biti neovisni tužilac i on mora raditi po zakonu”, navodi Adamović. Dodaje da i praksa Evropskog suda polazi od načela da se prije svega mora poštovati zakon, a zakon predviđa obavezno izuzeće. Ističe da ima i drugi etički dio, te da se ne smije zanemariti ni pitanje sumnje objektivne pristrasnosti, koja se također mora cijeniti.
Zbog toga smatra da bi, čim se pojavi ovakva prijava, bilo svrsishodnije predmet prenijeti na niži nivo.
Niz predmeta protiv sudija i tužilaca
Azra Miletić je podsjetila i na njen slučaj. Kako je Detektor ranije pisao, Miletić je tužila BiH za naknadu materijalne i nematerijalne štete zbog krivičnog postupka koji je protiv nje vođen od januara 2016. do kraja 2021. godine.
Kantonalni sud u Sarajevu krajem 2021. godine pravosnažno ju je oslobodio odgovornosti za primanje dara i kršenje zakona od strane sudije. Pored toga, nije dokazano da je Miletić kršila Zakon o krivičnom postupku postupajući kao sutkinja Apelacionog odjeljenja.
Postupak protiv nje je prvo vođen u Državnom sudu. Apelaciono vijeće Suda BiH je u aprilu 2018. otpremilo rješenje kojim se ukida prvostepena presuda ovog suda, po kojoj je Miletić bila osuđena na dvije i po godine zatvora, te je daljnje vođenje postupka preneseno tada na sarajevski Općinski sud.
Navodi da je podnijela krivičnu prijavu Državnom tužilaštvu protiv 13 državnim tužilaca, predsjednice i sudija Državnog suda. Pisala je, kaže, urgencije tadašnjem glavnom tužiocu, svakom članu Vijeća posebno, OSCE-u i tražila da se poduzmu koraci.
Podsjeća na pravilo VSTV-a da se ovakvi predmeti protiv nosilaca pravosudnih funkcija najvišeg ranga moraju promptno rješavati, što kod njene prijave nije bio slučaj.
Razlog je upravo taj, ističe, što iznad državnog tužioca nema nadtužioca.
Slična situacija bila je i u predmetu protiv državnog tužioca Bože Mihajlovića, a kojem je Apelaciono vijeće Suda BiH ukinulo prvostepenu presudu Suda BiH i predmet prenijelo na Općinski sud u Sarajevu.
Sličan slučaj je bio i sa predmetom bivšeg glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gorana Salihovića, čiji je predmet prvo prenesen na Općinski sud u Sarajevu, pa kasnije na Kantonalni, o čemu je Detektor pisao. Salihović je preminuo tokom 2024. godine.
