Nedjelja, 29 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Meron je formirao posebno vijeće na zahtjev bivšeg predsjednika Republike Srpske (RS) Radovana Karadžića, kome se sudi po optužnici za genocid i druge zločine u BiH. 

Karadžić je zatražio od Merona da otvori istragu protiv Del Ponteove  zato što je američkim diplomatama 2004. prenijela sadržaj povjerljivog dokumenta sa suđenja Slobodanu Miloševiću.

Meron je naložio članovima posebnog vijeća – sudijama Christophu Fluggeu, Bakoneu Molotu i Burtonu Hallu – da ispitaju da li je neophodno postaviti tužioca koji bi istražio da li je Del Ponteova odgovorna za nepoštovanje suda.

Karadžić je, u zahtjevu za otvaranje istrage, citirao diplomatsku depešu koju je Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Haagu u aprilu 2004. uputila State Departmentu. U depeši piše da je Del Ponte diplomatama prenijela ko je na listi svjedoka Miloševićeve Odbrane, koju je bivši predsjednik Srbije podnio kao povjerljivi dokument.

“Čitajući direktno sa liste izvučene iz podneska, ona je rekla da su podneskom obuhvaćeni bivši predsjednik Bill Clinton, državna sekretarka Madeleine Albright, ministar odbrane William Cohen, general Wesley Clark te ambasadori Christopher Hill i Richard Hoolbroke”, piše u depeši koju citira Karadžićeva Odbrana.

Karadžić tvrdi da je Del Ponte, time što je američkim diplomatama otkrila sadržaj dokumenta pod pečatom, prekršila pravila Haškog tribunala, sugerišući da je tadašnja glavna tužiteljka odgovorna za nepoštovanje suda.

Slobodan Milošević preminuo je u Haagu 2006. godine, prije okončanja njegovog suđenja, a suđenje Karadžiću biće nastavljeno krajem mjeseca.

Najčitanije
Saznajte više
Mogu li nadležni u Prijedoru krivično odgovarati za pomaganje ratnih zločinaca?
Pomaganje osuđenih ratnih zločinaca, prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, predstavlja krivično djelo, a Državno tužilaštvo bi, po službenoj dužnosti, trebalo reagovati na činjenicu da je Gradska uprava Prijedor odobrila isplatu pomoći osuđenima za zločine počinjene u selu Zecovi, smatraju sagovornici Detektora.
Pozivi za strožije kažnjavanje napada i govora mržnje u Mostaru
Iako je jasno da Mostar ima problem s nasilnim incidentima i govorom mržnje koji se često vežu za navijačke grupe, ponavljanje ovakvih incidenata bez brzog i adekvatnog odgovora pravosudnih institucija stvara dojam nekažnjivosti, i pored toga što su ova krivična djela lako dokaziva.
Preminuo optuženi za zločine u Žepču
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija