Nedjelja, 8 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

“To je bio i ostao moj generalni cilj, ali ne generalni cilj Srbije i srpskog rukovodstva. To je cilj Srpske radikalne stranke, ali nijedne druge partije”, kazao je Šešelj odgovarajući na pitanja tužioca Alana Tiegera. On je izjavio i kako u njegovoj Srbiji ne bi bilo nacionalnih manjina, već “nacionalno jedinstvo i sloga Srba pravoslavaca, Srba katolika, Srba muslimana i Srba ateista”.

Šešelju, bivšem lideru Srpske radikalne stranke, sudi se u Haškom tribunalu za zločine počinjene u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH od 1991. do 1993. godine.

On je izjavio i da je ogromna većina Hrvata slijedila režim “pokojnog predsjednika Franje Tuđmana i ustašku ideologiju”, dok je Bošnjake nazvao “Srbima koji su prešli na islam”.

“Ja i danas mislim da je Drina rijeka koja prolazi kroz srce Srbije. Granica na njoj je vještačka i ne može opstati. Niko ne može trajno podijeliti srpski narod”, rekao je Šešelj.

On je svjedočio na suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske (RS), koji je optužen za genocid počinjen u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Prema Šešeljevim riječima, pokojni predsjednik Srbije Slobodan Milošević pružio je tokom ratova u Hrvatskoj i BiH ključnu pomoć tamošnjim Srbima.

“Bez pomoći Srbije, ni Republika Srpska ni Republika Srpska Krajina ne bi mogle opstati”, kazao je Šešelj.

Tužilac Tieger je potom Šešelju predočio njegovu izjavu iz BBC-jeve serije “Smrt Jugoslavije” da mu je direktno Milošević 1992. tražio da šalje dobrovoljce u BiH, te da je napad na Zvornik u aprilu te godine bio “planiran u Beogradu”. Šešelj je odgovorio da je ta izjava “prenaglašena” te da ju je rekao zbog sukoba sa Miloševićem.

Tužilac Tieger podsjetio je Šešelja da je, uoči rata, prijetio protjerivanjem Bošnjaka do Anadolije, a svjedok je na to uzvratio da se to odnosilo na “panislamiste, a ne sve Muslimane”.

“Pozivao sam Muslimane da se ne upuštaju u rat sa Srbima, da će najviše stradati. I stradali su – od 100.000 žrtava, 50.000 do 60.000 su Muslimani. Htio sam da ih odvratim od rata i otcijepljenja BiH. Nije se bez volje Srba mogla BiH otcjepiti od Jugoslavije. Moje prijetnje bile su sračunate da ne dođe do rata”, rekao je Šešelj.

Dok ga je dodatno ispitivao optuženi, Šešelj je tvrdio da Karadžić nije imao nikakvog uticaja na napad na Zvornik. Negirajući postojanje udruženog zločinačkog poduhvata za progon Hrvata i Bošnjaka iz dijelova Hrvatske i BiH koje su Srbi smatrali svojim, Šešelj je premještanje populacije pripisao “prirodnoj podjeli stanovništva”.

Suđenje Karadžiću biće nastavljeno u utorak, 11. juna.

Najčitanije
Saznajte više
Ustavni sud BiH. Foto: Detektor
Ustavni sud BiH utvrdio povredu zbog višegodišnjeg čekanja na pristup informacijama
Ustavni sud Bosne i Hercegovine usvojio je apelaciju Transparency Internationala u BiH i utvrdio povredu prava na pravično suđenje zbog višegodišnjeg čekanja na odluku Kantonalnog suda u Sarajevu u predmetu pristupa informacijama.
U Rimu prikazan film “Fahrudin” BIRN-a BiH i Memorijalnog centra Srebrenica
Kratki animirano-dokumentarni film o Fahrudinu Muminoviću, koji je 1995., kao sedmogodišnji dječak, preživio masovnu egzekuciju, postajući živi simbol stradanja, ali i trijumfa života nad uništenjem, prikazan je na 32. izdanju MedFilm Festivala u glavnom gradu Italije.
Potvrđena uređena optužnica za tramvajsku nesreću u Sarajevu
Mirno okupljanje logoraša ispred Suda BiH
Suđenje tužiocu Mehi Bradiću počinje iduće sedmice