Četvrtak, 2 aprila 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

“To je bio i ostao moj generalni cilj, ali ne generalni cilj Srbije i srpskog rukovodstva. To je cilj Srpske radikalne stranke, ali nijedne druge partije”, kazao je Šešelj odgovarajući na pitanja tužioca Alana Tiegera. On je izjavio i kako u njegovoj Srbiji ne bi bilo nacionalnih manjina, već “nacionalno jedinstvo i sloga Srba pravoslavaca, Srba katolika, Srba muslimana i Srba ateista”.

Šešelju, bivšem lideru Srpske radikalne stranke, sudi se u Haškom tribunalu za zločine počinjene u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH od 1991. do 1993. godine.

On je izjavio i da je ogromna većina Hrvata slijedila režim “pokojnog predsjednika Franje Tuđmana i ustašku ideologiju”, dok je Bošnjake nazvao “Srbima koji su prešli na islam”.

“Ja i danas mislim da je Drina rijeka koja prolazi kroz srce Srbije. Granica na njoj je vještačka i ne može opstati. Niko ne može trajno podijeliti srpski narod”, rekao je Šešelj.

On je svjedočio na suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske (RS), koji je optužen za genocid počinjen u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Prema Šešeljevim riječima, pokojni predsjednik Srbije Slobodan Milošević pružio je tokom ratova u Hrvatskoj i BiH ključnu pomoć tamošnjim Srbima.

“Bez pomoći Srbije, ni Republika Srpska ni Republika Srpska Krajina ne bi mogle opstati”, kazao je Šešelj.

Tužilac Tieger je potom Šešelju predočio njegovu izjavu iz BBC-jeve serije “Smrt Jugoslavije” da mu je direktno Milošević 1992. tražio da šalje dobrovoljce u BiH, te da je napad na Zvornik u aprilu te godine bio “planiran u Beogradu”. Šešelj je odgovorio da je ta izjava “prenaglašena” te da ju je rekao zbog sukoba sa Miloševićem.

Tužilac Tieger podsjetio je Šešelja da je, uoči rata, prijetio protjerivanjem Bošnjaka do Anadolije, a svjedok je na to uzvratio da se to odnosilo na “panislamiste, a ne sve Muslimane”.

“Pozivao sam Muslimane da se ne upuštaju u rat sa Srbima, da će najviše stradati. I stradali su – od 100.000 žrtava, 50.000 do 60.000 su Muslimani. Htio sam da ih odvratim od rata i otcijepljenja BiH. Nije se bez volje Srba mogla BiH otcjepiti od Jugoslavije. Moje prijetnje bile su sračunate da ne dođe do rata”, rekao je Šešelj.

Dok ga je dodatno ispitivao optuženi, Šešelj je tvrdio da Karadžić nije imao nikakvog uticaja na napad na Zvornik. Negirajući postojanje udruženog zločinačkog poduhvata za progon Hrvata i Bošnjaka iz dijelova Hrvatske i BiH koje su Srbi smatrali svojim, Šešelj je premještanje populacije pripisao “prirodnoj podjeli stanovništva”.

Suđenje Karadžiću biće nastavljeno u utorak, 11. juna.

Najčitanije
Saznajte više
Vedran Lakić, Federalni ministar (drugi s lijeva) i Joseph Flynn (drugi s desna), na prezentaciji projekta Južne interkonekcije u Vladi Federacije. Foto: Detektor
Izgradnja strateškog gasovoda Južna interkonekcija uz dosta otvorenih pitanja
Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska” nije riješen veliki broj pitanja koji su preduslov za početak gradnje, a na konferenciji za medije je naznačena mogućnost odustajanja od Istočne interkonekcije, dok je predstavnik američkog investitora negirao da o projektu razgovara s bratom koji je lobista Republike Srpske.
Državni sud. Foto: Detektor
Oslobođeni za zločine u Vitezu traži preko 47.000 maraka odštete
Šaćir Omanović je precizirao tužbeni zahtjev za naknadu nematerijalne štete u iznosu od 47.000 maraka koji potražuje od Bosne i Hercegovine, nakon što je pravomoćno oslobođen optužbi za zločine na području Viteza.
Novčana kazna za vrijeđanje povratnika u Kalinoviku
Suđenje Debevcu, Mehmedagiću i Pijuku počinje 8. aprila