Subota, 22 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

This post is also available in: English

Ruez je, uz prikazivanje brojnih fotografija i satelitskih snimaka, svjedočio i o tome kako su tijela ubijenih iz masovnih grobnica, u blizini stratišta, naknadno bila premještena u dvadesetak sekundarnih masovnih grobnica, u pokušaju da se spriječi njihovo otkrivanje.Trećeg dana svjedočenja, Ruez je izjavio da je 1996. i 1997. učestvovao u pronalaženju sedam sekundarnih grobnica u kojima su bile pokopane žrtve strijeljanja u selu Orahovac, 13 grobnica sa tijelima ubijenih na farmi Branjevo i tri grobnice u kojima su pronađeni posmrtni ostaci Bošnjaka strijeljanih u Kozluku. Vojska Republike Srpske (VRS) je sva pogubljenja počinila između 14. i 17. jula 1995. godine.

Tadašnji komandant VRS, Ratko Mladić, optužen je za genocid nad oko 7.000 srebreničkih Bošnjaka. Prema optužnici, na farmi Branjevo ubijeno je oko 1.200, a u Orahovcu oko 1.000 zarobljenika. Isti broj žrtava strijeljan je u Kozluku i kod škole u Ročevićima.

Istražitelj Ruez opisao je i kako je, na osnovu izjava preživjelih svjedoka, pronađeno mjesto kod brane u Karakaju, gdje je, prema optužnici, 14. jula 1995. strijeljano oko 1.000 Bošnjaka, prethodno zatočenih u školi u Petkovcima. Na površini zemlje na toj lokaciji, kako je kazao Ruez, 1997. godine pronađene su ljudske kosti, lobanje i veliki broj čahura, koje su poslije iskorištene kako bi se uporedile sa onima koje su nađene u masovnim grobnicama.

Svjedok je kazao i kako su istražitelji, na osnovu krhotina od staklenih boca i etiketa koje su pronađene zajedno sa tijelima u sekundarnim masovnim grobnicama kod Čančara, otkrili stratište i primarnu grobnicu kod Kozluka, u blizini fabrike sokova Vitinka.

O pogubljenju više od 1.000 Bošnjaka na vojnoj farmi Branjevo, istražitelji Haškog tribunala prvi put su saznali od Dražena Erdemovića, koji im je 1996. godine ispričao da je učestvovao u strijeljanju 16. jula 1995. Erdemović je priznao krivicu za zločine u Srebrenici i osuđen je na pet godina zatvora.

U Branjevu, na poljima koja su bila zasijana kukuruzom, Ruez i njegov tim su u martu 1996. pronašli puščane čahure, ostatke jednog tijela, cipele sa ljudskim kostima i druge predmete. Svjedok je naznačio da je tada na mjestu zločina bila i američka državna sekretarka, Madeleine Albright. Tužilac Peter McCloskey je u sudnici zatim prikazao zabilješku iz Mladićeve ratne bilježnice, koja je sačinjena 22. marta 1996. godine.

Mladić je zapisao riječi Radovana Karadžića, predsjednika Republike Srpske (RS): “Priredili su veliki šou za Olbrajtovu. Očekivala je da će naći 1.200 tijela, a našli su samo pet”.

Kako je posvjedočio Ruez, Erdemović je bio izvor informacije o pogubljenju oko 500 srebreničkih Bošnjaka u Domu kulture u Pilici, nedaleko od farme Branjevo.

Na početku unakrsnog ispitivanja, Branko Lukić, Mladićev branilac, sugerisao je svjedoku da, poslije zauzimanja Srebrenice, VRS nije zarobila više od “4.050” Bošnjaka. Ruez je odgovorio da je “zadovoljan što od branioca čuje da je zarobljeno 4.050 muslimanskih muškaraca”. Lukić je uzvratio da to nije tvrdnja Odbrane, već zbir zarobljenih prema iskazima svjedoka.

Mladić je optužen i za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika međunarodnih mirovnih snaga za taoce.

Suđenje Mladiću biće nastavljeno u ponedjeljak, 15. aprila.

Povezane vijesti
Saznajte više
Naredne sedmice izricanje presude Dodiku i Lukiću
U Sudu Bosne i Hercegovine naredne sedmice planirano je izricanje prvostepene presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i bivšem vršiocu dužnosti direktora “Službenog glasnika RS-a” Milošu Lukiću, koji se terete za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.
Dodik na sjednici stranke o vraćanju VRS-a, odbacivanju Suda i Tužilaštva BiH, te najavi protesta i mitinga
SNSD smatra da nikakva presuda protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, ne treba biti donesena, te poziva na mitinge podrške da se usvoje raniji zaključci Narodne skupštine o afirmaciji Vojske Republike Srpske, zakona o nepoštivanju odluka Ustavnog suda BiH, te odbacivanju državnih pravosudnih institucija, rečeno je tokom sjednice Glavnog odbora stranke u Banjoj Luci.
Dežurni policajac nije čuo galamu u stanici u Osmacima
Tužilaštvo traži ponovno suđenje Mustafi Vrapcu