Četvrtak, 16 aprila 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

U jednom od predočenih zapisnika sa sjednica Vrhovnog savjeta odbrane Savezne Republike Jugoslavije iz marta 1993. godine, Bulatović je, komentarišući otmicu Bošnjaka u Sjeverinu koje je kasnije ubila paravojska Milana Lukića, rekao da “nam sa najvišeg mjesta u Republici Srpskoj sugerišu da bi i mi trebalo da počnemo etničko čišćenje, što bi bilo katastrofa”.

Tužiteljka Hildegard Uertz-Retzlaff citirala je i Bulatovićeve riječi da su “neki kao premijer Republike Srpske savjetovali da i mi etnički očistimo i ubijemo Muslimane u Sandžaku”.

Bulatović je, objašnjavajući kontekst tih izjava, potvrdio da je to rekao. Potvrdio je i da je tadašnji načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić upozoravao da je “neprihvatljivo” da bosanski Srbi drže “70 odsto teritorije” BiH, kao i da je Vojska Republike Srpske (VRS) “partijska vojska Srpske demokratkse stranke (SDS)”.

Suočen sa dokumentima, Bulatović je potvrdio i da je izjavio da je na putu ka Palama prepoznavao bošnjačke kuće po tome što su uništene, ali je dodao da je tako bilo na sve tri strane i da je to bila “tragedija” BiH.

Bulatović je, međutim, negirao da su se Karadžić i drugi srpski lideri zalagali za ujedinjenje sa Srbijom i nakon što mu je tužiteljka predočila nekoliko izjava. Svjedok je sugerisao da su te izjave posljedica zalaganja vođa bosanskih Srba za status-quo, odnosno ostanak u Jugoslaviji.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, optužen je, između ostalog, za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH. Njemu se sudi i za učešće u genocidu, terorisanju civila u Sarajevu granatiranjem i snajperskim napadima i uzimanje pripadnika mirovnih snaga za taoce.

Momšilo Perišić je pravosnažno oslobođen krivice za zločine u BiH i Hrvatskoj pred Haškim tribunalom, dok je Milan Lukić osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Poslije Bulatovića, Karadžić je pred sudije izveo svjedoke Nevenka Samoukovića i Mladena Tolju, koji su negirali da su srpske vlasti u sarajevskoj opštini Hadžići u proljeće i ljeto 1992. nasilno pritvarali i protjerivali Bošnjake.

Samouković, koji je bio predsjednik opštinske vlade, i Tolj, šef srpske policije u Hadžićima, tvrdili su da su Bošnjaci sami dolazili u “prihvatni centar” u srednjoj školi i, zatim, po svojoj želji bili prebacivani na teritorije pod njihovom kontrolom.

“Opštinske vlasti dozvoljavale su Muslimanima da odu neometano što je češće bilo moguće”, izjavio je Tolj.

Suđenje Karadžiću biće nastavljeno u ponedjeljak, 4. marta.

Najčitanije
Saznajte više
Danas obilježavanje 33. godišnjice zločina u Trusini i Ahmićima
U Trusini kod Konjica polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i svetom misom za poginule obilježit će 33. godišnjica ubijanja hrvatskih civila i vojnika. Na isti dan, polaganjem cvijeća, učenjem Fatihe u odavanjem počasti na Šehidskom obilježju u Ahmićima kod Viteza također će biti obilježena godišnjica ubijanja 116 bošnjačkih civila.
Jasminka Knežević sa advokatom Damirom Beglerovićem ispred Posebnog odjela Vrhovnog suda Federacije BiH. Foto: Detektor
Počelo suđenje tužiteljici optuženoj za otkrivanje službene tajne
Čitanjem optužnice i iznošenjem uvodnih riječi Federalnog tužilaštva i Odbrane te saslušanjem dva svjedoka pred Posebnim odjelom za korupciju Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, počelo je suđenje Jasminki Knežević, suspendovanoj tužiteljici Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu koja se tereti za odavanje službene tajne.
Debevec i ostali: Svjedok s imunitetom saslušan iza zatvorenih vrata
Potvrđena optužnica za zloupotrebe položaja u “Vitezitu”
Uhapšen zaposlenik Suda BiH zbog sumnje na krađu novca