Ponedjeljak, 13 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

U jednom od predočenih zapisnika sa sjednica Vrhovnog savjeta odbrane Savezne Republike Jugoslavije iz marta 1993. godine, Bulatović je, komentarišući otmicu Bošnjaka u Sjeverinu koje je kasnije ubila paravojska Milana Lukića, rekao da “nam sa najvišeg mjesta u Republici Srpskoj sugerišu da bi i mi trebalo da počnemo etničko čišćenje, što bi bilo katastrofa”.

Tužiteljka Hildegard Uertz-Retzlaff citirala je i Bulatovićeve riječi da su “neki kao premijer Republike Srpske savjetovali da i mi etnički očistimo i ubijemo Muslimane u Sandžaku”.

Bulatović je, objašnjavajući kontekst tih izjava, potvrdio da je to rekao. Potvrdio je i da je tadašnji načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić upozoravao da je “neprihvatljivo” da bosanski Srbi drže “70 odsto teritorije” BiH, kao i da je Vojska Republike Srpske (VRS) “partijska vojska Srpske demokratkse stranke (SDS)”.

Suočen sa dokumentima, Bulatović je potvrdio i da je izjavio da je na putu ka Palama prepoznavao bošnjačke kuće po tome što su uništene, ali je dodao da je tako bilo na sve tri strane i da je to bila “tragedija” BiH.

Bulatović je, međutim, negirao da su se Karadžić i drugi srpski lideri zalagali za ujedinjenje sa Srbijom i nakon što mu je tužiteljka predočila nekoliko izjava. Svjedok je sugerisao da su te izjave posljedica zalaganja vođa bosanskih Srba za status-quo, odnosno ostanak u Jugoslaviji.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, optužen je, između ostalog, za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH. Njemu se sudi i za učešće u genocidu, terorisanju civila u Sarajevu granatiranjem i snajperskim napadima i uzimanje pripadnika mirovnih snaga za taoce.

Momšilo Perišić je pravosnažno oslobođen krivice za zločine u BiH i Hrvatskoj pred Haškim tribunalom, dok je Milan Lukić osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Poslije Bulatovića, Karadžić je pred sudije izveo svjedoke Nevenka Samoukovića i Mladena Tolju, koji su negirali da su srpske vlasti u sarajevskoj opštini Hadžići u proljeće i ljeto 1992. nasilno pritvarali i protjerivali Bošnjake.

Samouković, koji je bio predsjednik opštinske vlade, i Tolj, šef srpske policije u Hadžićima, tvrdili su da su Bošnjaci sami dolazili u “prihvatni centar” u srednjoj školi i, zatim, po svojoj želji bili prebacivani na teritorije pod njihovom kontrolom.

“Opštinske vlasti dozvoljavale su Muslimanima da odu neometano što je češće bilo moguće”, izjavio je Tolj.

Suđenje Karadžiću biće nastavljeno u ponedjeljak, 4. marta.

Najčitanije
Saznajte više
Milorad Dodik ispred Suda BiH
Nema odgovornosti sudija iz Banje Luke za implementaciju presude Dodiku
Ured disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) zaključio je da nema disciplinske odgovornosti sudija Osnovnog suda u Banjoj Luci u predmetu koji se odnosi na izvršenje posljedica pravosnažne presude protiv Milorada Dodika, ali je otvoreno pitanje kako sistem treba postupati kada različite pravosudne institucije imaju suprotna tumačenja o nadležnostima za provođenje sudskih odluka.
Ukinuta presuda za zločine u Hadžićima
Vrhovni sud Federacije BiH ukinuo je prvostepenu presudu kojom je Goran Fifić osuđen na deset godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u Hadžićima i vratio predmet sarajevskom Kantonalnom sudu, potvrđeno je Detektoru.
Novinarka Detektora dobitnica novinarske nagrade “Nino Ćatić”