Srijeda, 1 aprila 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

U jednom od predočenih zapisnika sa sjednica Vrhovnog savjeta odbrane Savezne Republike Jugoslavije iz marta 1993. godine, Bulatović je, komentarišući otmicu Bošnjaka u Sjeverinu koje je kasnije ubila paravojska Milana Lukića, rekao da “nam sa najvišeg mjesta u Republici Srpskoj sugerišu da bi i mi trebalo da počnemo etničko čišćenje, što bi bilo katastrofa”.

Tužiteljka Hildegard Uertz-Retzlaff citirala je i Bulatovićeve riječi da su “neki kao premijer Republike Srpske savjetovali da i mi etnički očistimo i ubijemo Muslimane u Sandžaku”.

Bulatović je, objašnjavajući kontekst tih izjava, potvrdio da je to rekao. Potvrdio je i da je tadašnji načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić upozoravao da je “neprihvatljivo” da bosanski Srbi drže “70 odsto teritorije” BiH, kao i da je Vojska Republike Srpske (VRS) “partijska vojska Srpske demokratkse stranke (SDS)”.

Suočen sa dokumentima, Bulatović je potvrdio i da je izjavio da je na putu ka Palama prepoznavao bošnjačke kuće po tome što su uništene, ali je dodao da je tako bilo na sve tri strane i da je to bila “tragedija” BiH.

Bulatović je, međutim, negirao da su se Karadžić i drugi srpski lideri zalagali za ujedinjenje sa Srbijom i nakon što mu je tužiteljka predočila nekoliko izjava. Svjedok je sugerisao da su te izjave posljedica zalaganja vođa bosanskih Srba za status-quo, odnosno ostanak u Jugoslaviji.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, optužen je, između ostalog, za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH. Njemu se sudi i za učešće u genocidu, terorisanju civila u Sarajevu granatiranjem i snajperskim napadima i uzimanje pripadnika mirovnih snaga za taoce.

Momšilo Perišić je pravosnažno oslobođen krivice za zločine u BiH i Hrvatskoj pred Haškim tribunalom, dok je Milan Lukić osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Poslije Bulatovića, Karadžić je pred sudije izveo svjedoke Nevenka Samoukovića i Mladena Tolju, koji su negirali da su srpske vlasti u sarajevskoj opštini Hadžići u proljeće i ljeto 1992. nasilno pritvarali i protjerivali Bošnjake.

Samouković, koji je bio predsjednik opštinske vlade, i Tolj, šef srpske policije u Hadžićima, tvrdili su da su Bošnjaci sami dolazili u “prihvatni centar” u srednjoj školi i, zatim, po svojoj želji bili prebacivani na teritorije pod njihovom kontrolom.

“Opštinske vlasti dozvoljavale su Muslimanima da odu neometano što je češće bilo moguće”, izjavio je Tolj.

Suđenje Karadžiću biće nastavljeno u ponedjeljak, 4. marta.

Najčitanije
Saznajte više
Novčana kazna za vrijeđanje povratnika u Kalinoviku
Policija u Kalinoviku je prekršajno sankcionisala muškarca zbog uvredljivih poruka koje je uputio povratniku u ovu opštinu, dok pravnici pojašnjavaju da je policijski organ dužan obavijestiti dežurnog tužioca koji se izjašnjava o postojanju krivičnog djela.
Suđenje Debevcu, Mehmedagiću i Pijuku počinje 8. aprila
Suđenje suspendovanom predsjedniku Državnog suda Ranku Debevcu, bivšem direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije Osmanu Mehmedagiću i uposleniku Suda Milisavu Pijuku, koji se terete za više krivičnih djela, počinje 8. aprila čitanjem optužnica i uvodnim riječima stranaka u postupku.
Pozivi za strožije kažnjavanje napada i govora mržnje u Mostaru
Preminuo optuženi za zločine u Žepču